videoprilog Mirze Huskića (Svijet)

Ebrahim Raisi - profil

Tragično stradali iranski predsjednik, Ebrahim Raisi, izabran je 18. juna 2021. godine u prvom krugu glasanja za predsjednika Islamske republike Iran. No,

bila je to svojevrsna Pirova pobjeda jer je obilježena rekordnom malim odzivom birača i izostankom jakih konkurenata. Također, smatran je ultrakonzervativcem te je uživao nepodijeljenu podršku Vijeća čuvara i vrhovnog vjerskog vođe Irana Alija Khameneija.

Politički put Ebrahima Raisija

Posljednjih mjeseci, Raisi se predstavljao kao odlučni protivnik Izraela, zakletog neprijatelja Islamske Republike, pružajući podršku palestinskom pokretu Hamas od 7. oktobra prošle godine, početka rata u Pojasu Gaze. Nakon više izraelskih akcija protiv iranskih kapaciteta u Siriji, Iraku i na koncu samo Iranu, Islamska republika Iran je 13. aprila izvela osvetnički napad sa više od 350 dronova i raketa na Izrael. Bez obzira što je većina letjelica presretnuta uz pomoć SAD i drugih saveznika, Raisi je bio više nego zadovoljan porukom odaslanom Izraelu.

„Mi predlažemo da cionistički režim bude izbačen iz Ujedinjenih naroda“.

Raisi je bio na američkoj crnoj listi iranskih zvaničnika sankcioniranih zbog "saučesništva u ozbiljnim kršenjima ljudskih prava", optužbi koje su vlasti u Teheranu odbacile. Rođen je 1960. godine u svetom šiitskom gradu Mašhadu na sjeveroistoku, te je tokom tri decenije napredovao u pravosudnom sistemu. Imao je samo 20 godina kada je imenovan za glavnog tužitelja Karadže, blizu Teherana, tokom Islamske revolucije 1979. Potom je bio generalni tužitelj Teherana, a 2014., je imenovan za državnog tužitelja. Ukazujući mu neupitno povjerenje, Vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei ga je 2016. postavio na čelo dobrotvorne fondacije Astan-e Kuds Razavi, koja upravlja mauzolejem Imam-Reza u Mašhadu, kao i ogromnim naslijeđem industrije i nekretnina. Tri godine kasnije došao je na čelo glavnog organa sudskih vlasti.

„Mislim da će visok stepen neizvjesnosti biti oko procesa sukcesije u Iranu. Vrhovni vođa ima 85 godina. Predsjednik Raisi je bio viđen kao štićenik vrhovnog vođe, kao potencijalni nasljednik. Njegov odlazak sa scene će definitivno stvoriti nadmetanje za ono što slijedi i ko bi mogao biti u trci za tu ogromnu poziciju u Iranu“, pojasnio je Ali Vaez, viši savjetnik i direktor programa za Iran u međunarodnoj kriznoj grupi.

U Iranu predsjednik nema presudan utjecaj na regionalnu ili vanjsku politiku, kao ni punu kontrolu nad vojskom, dok je moć nad finansijama prilično ograničena. Stoga je situacija još delikatnija jer je sa predsjednikom nastradao jedan od njegovih najbližih saradnika, šef diplomatije, Hossein Amir-abdollahian, čovjek čiji je politički profil bio gotovo identičan predsjednikovom.

„Naš cilj u ovom legitimnom odbrambenom činu je jednostavno da kaznimo izraelski režim. Mi ne progonimo američke pojedince ili baze u regionu“.

Vaez dodaje:

„Njegov ministar vanjskih poslova često postavlja ton za vanjsku politiku zemlje. Oni obavještavaju vrhovnog vođu, mogu utjecati na politiku. Ali na kraju, konačni donosilac odluka, koji je vrhovni vođa i glavni akter u regionu, a to je Revolucionarna garda, će ostati na svom mjestu. Tako da očekujem mnogo više kontinuiteta nego promjena“.

Imajući u vidu ogromnu podršku koju je Raisi imao od samog Vrhovnog vođe Alija Hamneija, sasvim je sigurno da će za predstojeće vanredne predsjedničke izbore Vijeća čuvara vrlo pažljivo odlučivati kome će odobriti predsjedničku kandidaturu.

„Ne vjerujem da će izabrati neku ličnost iz sjene, koja nema prepoznatljivo ime da popune tako važno mjesto. Oni će pronaći nekoga ko može održati ideološki put, legitimitet i zaštititi sistem. Oni će morati pronaći osobu koja to ima ideološki, kao i povezanost u javnosti“, smatra Sanam Vakil, direktorica programa za sjevernu Afriku i Bliski istok - Chatham House.

U prilog tome ide i činjenica da se Raisi u javnosti uvijek pojavljivao sa crnim turbanom i u vjerskoj odori. On je 2021. godine naslijedio umjerenog Hasana Ruhanija, koji ga je pobijedio na predsjedničkim izborima 2017., ali se više nije mogao kandidirati poslije dva uzastopna mandata. Međutim, Raisi jeste izašao ojačan poslije parlamentarnih izbora održanih u martu i sredinom maja, jer su to bili prvi nacionalni izbori od protestnog pokreta koji je potresao Iran krajem 2022. godine nakon smrti Mahse Amini, mlade žene uhapšene zbog nepoštovanja strogog kodeksa oblačenja.

„Izlaznost je bila rekordno niska, a u drugom krugu glasanja u Teheranu je glasalo samo osam posto stanovništva. Dakle, politički establišment će morati pokazati hrabro lice, pokazati da stvari funkcionišu kao i uobičajeno i da se život nastavlja. Ali unutar 50 dana, kao što nalaže Ustav, oni moraju održati predsjedničke izbore i pronaći osobu koja će ponovo prikupiti podršku javnosti, povećati izlaznost kako bi pokazali neki legitimitet, ali i pronaći kandidata, koji će biti odan, konzervativan i podržati trenutni smjer u kojem ide Islamska Republika“, smatra Vakil.

Iran se oprostio od predsjednika Raisija tako što je proglašena petodnevna žalost, a u Teheranu je više od million ljudi došlo na posljednji ispraćaj predsjednika Raisija koji je ukopan u rodnom Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu. Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei predvodio je molitve i ukop.

federalna.ba

Ebrahim Raisi Svijet
Svijet Emmanuel Macron
0 14.06.2024 21:58
Svijet Ukraijna Rusija
0 14.06.2024 21:52
Svijet
0 14.06.2024 18:59
Vladimir Putin Svijet
0 07.06.2024 22:04