Đurđić: Studenti formiraju mrežu za prijevremene izbore, vlast dobila 'po prstima' izvana

Pad nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine pokrenuo je studentske proteste koji i dalje traju. Studenti, kojima su se pridružili i građani, poručuju da nijedan njihov zahtjev nije ispunjen. Za nedjelju najavljuju aktivnosti u više od 50 gradova širom Srbije, ali s potpuno novim pristupom.

O aktuelnim studentskim protestima, promjenama u međunarodnom položaju Srbije te regionalnim političkim odnosima razgovarali smo s Momčilom Đurđićem, novinarom i političkim analitičarom.

Nova faza studentskog pokreta: mreža za vanredne izbore

Govoreći o najavljenim aktivnostima za 28. decembar, Đurđić ističe da studenti ovoga puta ne organizuju klasični protest.

„Iz poruka koje su se danas širile mrežama mogli smo saznati da 28. decembra neće biti ni protest ni aktivnosti kakve smo do sada viđali, nego početak formiranja mreže za prijevremene izbore. U više od 100 opština i na preko 300 štandova prikupljat će se potpisi za narodnu inicijativu.“

Dodaje da je riječ o ozbiljnom političkom iskoraku.

„Za narodnu inicijativu Narodnoj skupštini Republike Srbije potrebno je oko 30.000 ovjerenih potpisa. Međutim, cijela ova akcija poslužit će i za formiranje mreže aktivista i kontrolora, kakva je neophodna da bi se moglo suprotstaviti svemu onome što se, potpuno opravdano, već 13 godina očekuje na biračkim mjestima.“

Promjena odnosa velikih sila prema Srbiji

Na pitanje o promjenama u odnosima Srbije sa Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom i Evropskom unijom, Đurđić smatra da su protesti dio šire političke slike.

„Trebalo je devet ili deset mjeseci da četiri politički najvažnije sile za Srbiju – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Evropska unija i Turska potpuno promijene svoju agendu i politiku prema vlastima u Beogradu.“

Ističe da se međunarodni odnos prema Srbiji posljednjih mjeseci znatno zaoštrio.

„Studenti i građanski dio opozicije mjesecima su ukazivali da ih Evropa ignoriše, ali u posljednja tri mjeseca sve se promijenilo. Vučićeva politika je, slikovito rečeno, dobila po prstima i od Amerike, i od Rusije, i od Evropske unije, i od Turske.“

Najoštrija poruka Evropske unije u posljednjih 25 godina

Posebno izdvaja posljednju reakciju iz Brisela.

„Posljednja deklaracija Evropske unije o Srbiji vjerovatno je najoštrija u posljednjih 25 godina.“

Govoreći o Turskoj, Đurđić smatra da je i Ankara promijenila pristup Beogradu.

„Turska je reagovala zbog ponašanja Srbije prema Novom Pazaru i pokušaja da se ponovo izazovu tenzije između bošnjačkog i srpskog stanovništva. Ne može direktno reagovati u Sandžaku, ali može reagovati preko Prištine i upravo se to desilo.“

Politika na četiri strane doživjela krah

Komentarišući izostanak Srbije sa zajedničke fotografije lidera Zapadnog Balkana u Briselu, Đurđić taj potez ocjenjuje kao ozbiljnu grešku.

„Naravno da je to bila pogrešna odluka. Vučić stalno stvara sliku kako uspješno vodi takozvanu politiku na četiri strane, ali ovaj gest pokazuje upravo suprotno – da je ta politika doživjela potpuni fijasko.“

Podsjeća da su slični potezi i ranije imali ozbiljne posljedice.

„Kao što je prije četiri godine povlačenje Srba iz institucija na Kosovu vratilo stvari unazad, tako i danas vidimo da Vučić gubi kontrolu, reaguje impulsivno i pravi nepromišljene poteze.“

Izbori na Kosovu i novi američki pristup Balkanu

O predstojećim parlamentarnim izborima na Kosovu, Đurđić ne očekuje brzo rješenje političke krize, ali naglašava značaj američkog faktora.

„Teško da će ovi izbori sami po sebi riješiti krizu, ali će biti zanimljivo vidjeti poziciju Sjedinjenih Američkih Država nakon njihovog nedavno objavljenog dokumenta o Zapadnom Balkanu.“

Smatra da Washington traži nove političke partnere u regiji.

„Mislim da će Amerikanci tražiti potpuno nove sagovornike i u Prištini i u Beogradu. Pozivaju se na Ohridski sporazum, Briselski se više i ne spominje, što jasno pokazuje da više ne žele gubiti vrijeme.“

federalna.ba