Duraković: Cilj vlasti u Srebrenici je provokacija i odlazak Bošnjaka

Ovog utorka u političkim minutama Jutarnjeg programa gostovao je Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske.

Kako ocjenjuje Rezoluciju o Srebrenici o kojoj će glasati Generalna skupština UN-a? Hoće li 11. juli postati dan sjećanja na genocid u Srebrenici? Hoće li nam pomoći u suočavanju sa prošlosti?

Kako komentira usvajanje novih naziva ulica? Kome Tito smeta u Srebrenici? Koliki je značaj sastanka lidera Bošnjaka?

-Novi nazivi ulica u Srebrenici-

‘’Da bismo znali problem u suštini, moramo se vratiti u 2016. godinu kada je Mladen Grujičić došao na čelo ove opštine. Njegov primarni cilj dolaskom na vlast je bio da se Bošnjaci potisnu kao politički faktor iz lokalne vlasti, a potom da se učini sve kako bi se Bošnjacima suzio prostor jednakosti u ovoj lokalnoj zajednici koja ima tešku I senzibilnu prošlost. Nažalost, nije ovo jedina odluka koja je donesena koja je atak na suživot. Na pozicije koje su zakonom pripadale Bošnjacima izabrani su oni koji su pogodovali vladajućoj većini. Danas smo došli do toga da su oni svojoj većinskom odlukom poslali poruku da je Srebrenica ekskluzivitet jednog naroda, odnosno grad onih koji tamo vladaju. Mijenjajući nazive ulica koji su godinama unazad simbolizirali Srebrenicu. Danas imamo izmene i reviziju historije u gradu gdje je počinjen genocid. Mijenjaju se i oni nazivi ulica koji su simbolizirali Bošnjake i svjedočili onome što se tamo dešavalo. Mislim da je ovo jedna šizofrena politika koju Mladen Grujičić provodi godinama unazad i ta politika ima podršku zvanične Banja Luke. Nije bilo interencije i inicijative da se pokuša pokazati da je Srebrenica mjesto gdje bi trebalo biti više senzibiliteta za ljude koji tamo žive. Ulazimo u tradicionalno negiranje genocida u Srebrenici. Pokušava se skrenuti pažnja domaće i svjetske javnosti. Pokušaj revizije historije da se ospori ono što čitav civilizovan svijet zna. Ovo je pokušaj da se što više relativizira ili eliminišu činjenice za koje imamo dokaze. Ovo je politički i diplomatski pokušaj da se što manje čuje i priča o Srebrenici i o genocidu u Srebrenici. Nažalost, mi kao preživjeli i iskažete želju da se vratiti na svoju očevinu  ognižte, pružate ruku, želite da ostvarite neki dijalog. Genocid nije naš politički narativ. On je svjetski utvrđena pravna činjenica. Mi ne tražimo da Srebrenica bude bošnjačka, mi tražimo da bude i srpska i hrvatska i bošnjačka. Zašto bi nekome smetao Trg bratstva i jedinstva? Mi smo poslali apel međunarodnoj zajednici. Ako prosta većina donosi odluke koje narušavaju međulutske odnose u Srebrenici, onda je Banja Luka dužna da interveniše kada se produkuje ozbiljan multietnički problem. Ovo je jednonacionalna odluka, koja nema drugi cilj sem da provocira i vrši represiju kako bi svaki normalan Bošnjak rekao da to nije Srebrenica u kojoj žele da žive'', kazao je.

-Novi izbori-

''Prevenstveno rješenje leži u tom jedinstvu probosanskih snaga. Ja pozivam na to danima unazad. Bio sam na sastanku Bošnjaka u Sarajevu. Ako nema političke pameti da se u Srebrenici okupimo oko jednog kandidata, onda su Bošnjaci bez perspektive u političkom smislu. Milorad Dodik kaže da je Srebrenica vitalno pitanje srpske politike na Balkanu. A nama Bošnjacima i onima koji su preživjeli genocid je mjesto gdje će se politički previrati zarad svojih problema koji su nastali u Federaciji. Sramota bi bila da ne dođe do takvog odgovora. Neka ova odluka koja je donesena jučer bude poruka svim Bošnjacima da je ovo jedna moralna borba. Većina građana Srebrenice uključujući i one srpske naiconalnosti grozi se na jučerašnju odluku nacionalističkih politika koje prate Mladena Grujičića pokušavajući to pokazati kao personifikaciju srpskog naroda u Srebrenici što to svakako nije jer mi jedni druge dobro znamo, komšije smo, komuniciramo i vidimo da ovo vodi samo unazad, a nikako naprijed'', zaključio je.

-Rezolucija o genocidu u Srebrenici-

''Tu nema ništa novo, tu se radi o konstataciji onoga što je dokazano godinama unazad. Nužna je katarza srpskog naroda, odnosno onih koji predvode srpski narod kroz politiku. Ovdje nije riječ o kolektivnoj krivici. Ovdje je riječ o tome zašto politike indoktriniraju vlastiti narod da ne smije da se distancira od presuđenih ratnih zločinaca. Srbija i političari iz RS-a predstavljaju rezoluciju kao novitet, a ona samo konstatuje da se ne mogu i ne smiju veličati ratni zločinci i da 11. juli treba biti međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici i ono što je dokazano pravno, ne politički, nego pravno. Protiviti se ovoj rezoluciji je samo kontinuitet necivilizovanog odnosa onih koji provode politiku od kraja rata do danas u pokušaju da zataškaju i negiraju ono što se negirati ne može. Bit će čitav civilizoani svijet stajati na jednoj strani, a na drugoj Srbija i oni koji podržavaju Srbiju biti izolovani na drugoj strani civilizacije to je njihova odluka i teret. Mi imamo i vremena čekati, ali kad-tad ukoliko žele biti dijelom normalnog, savremenovanog civilizovanog svijeta, Evrope i drugih svjetskih oragnizacija, bit će im obaveza da čisto i kristalno jasno kažu svoj odnos naspram presuda međunarodnih sudova. To je teret Srbije i to će se kad-tad morati desiti. Kriju se iza naroda. Niti je jedan političar niti je jedna politika iz reda tog naroda srpski narod. Oni ako žele da pomognu narodu, trebaju da skinu tu mrlju. Sve dok se zvanična politika ne bude distancirala od presuđenih ratnih zločinaca, a narod glasa za takve, možemo govoriti o svakakvoj odgovornosti. Ne vidimo većinu srpskog korupsa da se distancira od ratnih zločinaca, nego se veličaju, ulice se nazivaju po njima i crtaju se murali. Gdje je većina srpskoga naroda da se digne protiv nečega što je štetno po njih i njihovu djecu da im se ispira mozak time što će misliti da su Ratko Mladić i drugi srpski heroji. To je njihova sramota, nije naša'' rekao je.

federalna.ba