Dok mu svijet aplaudira, on planinari: naučnik ne zna da je postao Nobelovac

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, američki imunolog Fred Ramsdell, trenutno je nedostupan — i to doslovno. Dok svijet bruji o njegovom velikom priznanju, naučnik se, prema svemu sudeći, nalazi na planinarenju “van mreže” negdje u zabačenim dijelovima Idahoa, bez mobilnog signala i interneta. “Pokušavam da ga kontaktiram, ali bezuspješno. Mislim da je negdje u divljini, vjerovatno u planinskoj regiji Idahoa,” rekao je Ramsdellov dugogodišnji prijatelj i saradnik Jeffrey Bluestone, suosnivač laboratorije u kojoj je Ramsdell radio, u izjavi za AFP.

Zasluženo priznanje za revolucionarno otkriće

Ramsdell dijeli ovogodišnju Nobelovu nagradu s Mary Brunkow iz Seattlea i Shimonom Sakaguchijem sa Univerziteta u Osaki, za revolucionarna otkrića u oblasti imunologije – tačnije, za istraživanja koja su dovela do identifikacije tzv. regulatornih T-ćelija, “čuvara” imunološkog sistema. Njihov rad bavi se fenomenom “periferne imunološke tolerancije”, procesa koji sprečava imunološki sistem da napadne sopstveno tijelo. Ovo otkriće otvorilo je potpuno novo polje istraživanja i dovelo do razvoja brojnih terapija koje se trenutno testiraju u kliničkim ispitivanjima širom svijeta.

Od otkrića do priznanja: put trojice naučnika

Japanski imunolog Shimon Sakaguchi, danas 74-godišnjak, još je davne 1995. godine otkrio novu klasu imunoloških ćelija koje štite organizam od autoimunih bolesti poput dijabetesa tipa 1, multiple skleroze i reumatoidnog artritisa. Nekoliko godina kasnije, Mary Brunkow (rođena 1961.) i Fred Ramsdell (rođen 1960.) potvrdili su Sakaguchijeve rezultate i doprinijeli razumijevanju mehanizama koji kontrolišu rad tih ćelija. Njihovo istraživanje iz 2001. godine otvorilo je vrata razvoju terapija koje bi mogle spriječiti ili liječiti autoimune poremećaje.

Nobelovci koje nije lako pronaći

Nobelov komitet, koji svake godine iz Stokholma objavljuje vijest o dobitnicima, ovoga puta imao je i neočekivan tehnički problem — kako uopšte kontaktirati dobitnika koji je odlučio “nestati” iz digitalnog svijeta. “Pokušali smo da ga dobijemo telefonom, e-mailom, na sve moguće načine, ali on očito živi svoj ‘offline’ trenutak. Nadamo se da će nam se javiti kad se vrati u civilizaciju,” rekao je kroz smijeh Thomas Perlmann, sekretar Nobelovog komiteta za medicinu.

Sličan problem imali su i s dobitnicom Mary Brunkow, koja živi na zapadnoj obali SAD-a — devet sati iza švedskog vremena — ali su nakon nekoliko pokušaja ipak uspjeli stupiti u kontakt s njom.

Nije prvi put da Nobel komitet “zove uzalud”

Ovo nije prvi put da su Nobelovci bili nedostupni za svoj “veliki poziv”. Još 2020. godine, komitet nije uspio probuditi dobitnike za ekonomiju, Boba Wilsona i Paula Milgroma, na Univerzitetu Stanford. Wilson je na kraju morao lično otići do Milgromove kuće i probuditi ga, što je zabilježila sigurnosna kamera — snimak je kasnije postao viralan.

Digitalni detoks i ljudska dimenzija nauke

Priča o “nestalom” nobelovcu Fredu Ramsdellu podsjetila je javnost da su i najveći naučnici – ljudi koji ponekad samo žele predah od svijeta. Dok svjetski mediji traže njegovu izjavu, on, čini se, uživa u prirodi i tišini, nesvjestan da ga čeka najprestižnije naučno priznanje na planeti. “Možda je ovo i simbolično,” komentarisao je jedan od članova komiteta. “Dok svi mi jurimo vijesti, on pokazuje da je ponekad najveća mudrost – biti nedostupan.”

Ko su ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu

• Shimon Sakaguchi (Japan, 74) – pionir istraživanja regulatornih T-ćelija, otkrio ih 1995. godine.

• Mary Brunkow (SAD, 63) – viša menadžerica u Institutu za sistemsku biologiju u Seattleu, potvrdila i proširila Sakaguchijeva otkrića.

• Fred Ramsdell (SAD, 64) – naučni savjetnik u kompaniji Sonoma Biotherapeutics, trenutno “izvan mreže” – i nesvjestan da je postao Nobelovac.

Nagrada koja mijenja način liječenja autoimunih bolesti

Njihovo zajedničko istraživanje smatra se jednim od ključnih doprinosa modernoj medicini, jer omogućava preciznije razumijevanje načina na koji se tijelo brani – i samosabotira. Novi tretmani koji proističu iz njihovih otkrića mogli bi u budućnosti promijeniti pristup liječenju bolesti poput lupusa, dijabetesa tipa 1 i multiple skleroze.

federalna.ba/AFP