Događaj koji je obilježio 2023. – rat između Izraela i Hamasa

Iznenada, bez ikakve najave ili naznake, pripadnici palestinskog militantnog pokreta Hamas izveli su 7. oktobra veliki napad na Izrael. Upadom na jug Izraela, pripadnici Hamasa ubili su, prema zvaničnim podacima, procjenama 1200 osoba, uglavnom civila. Više od 200 osoba je oteto i odvedeno u Pojas Gaze. Hamasov napad naveo je izraelskog premijera da Hamasu proglasi rat.

„Uništićemo ih i osvetiti se za crni dan koji su priredili Državi Izrael i njenim građanima“, poručio je Benjamin Netanjahu, premijer Izraela.

Uslijedio je silovit izraelski odgovor. Sa kopna, mora i iz zraka napadnut je Pojas Gaze, malena Palestinska enklava, koje je dom za 2,3 miliona Palestinaca. U ratu protiv Hamasa ništa im nije sveto. Iako tvrde da gađaju Hamasove položaje, mete napada su škole, bogomolje, bolnice, izbjeglički kampovi – mete koje su uprkos kršenju svih zakona i običaja ratovanja, za Izraelce, kako kažu, nužna i legitimna vojna meta.

„Uvjeravamo neprijatelja i one koji iza njega stoje da ih njihovi očajni napori da prikriju svoj neuspjeh vršenjem brutalnih masakra nad nenaoružanim civilima i korištenjem raznih načina za ponižavanje civila neće spasiti velikog poraza u “bujici El-Akse”, kazao je Ismail Hanijeh, lider Hamasa.

Uz zračne i artiljerijske napade, izraelska vojska je pokrenula i kopnenu ofanzivu. Svakodnevno se na ulicama vode žestoke borbe.

„Stići ćemo do svakog člana Hamasa. Članovi Hamasa imaju dvije opcije – umrijeti na svojim pozicijama ili se bezuvjetno predati, treće opcije nema. Izbrisat ćemo Hamas i uništiti sve njihove kapacitete“, naveo je Joav Galant, ministar odbrane Izraela.

U svakom ratu između dvije zaraćene strane, između dvije istine, uvijek su civili, koji najviše stradaju, koji najviše pate. Podaci o broju ubijenih Palestinaca u izraelskim napadima na Pojas Gaze  – zastrašujući. Od početka sukoba 7. oktobra ubijeno je više od 21 hiljadu osoba, uglavnom žena i djece.

„Pokažite snimke cijelom svijetu, ovdje su oni koji ispaljuju rakete, prikažite snimke svim ljudima. Ovdje su, evo ih ovdje, Ameriko. Evo ih ovdje Izraelu. Ovo su djeca. Ljudi bi voljeli da imaju dijete dok naša djeca umiru svaki dan“, navodi otac ubijene djece.

„Djeci ispisuju imena po tijelima da bi mogla biti identificirana. Majka troje djece koja su ostala zatrpana pod ruševinama govori im 'Da te vidim makar i u snu..... (Plače). Ljudi savjesti i zagovornici ljudskih vrijednosti moraju brzo djelovati da zaustave agresiju koja je dolinu Gaze pretvorila u dolinu krvi“, rekao je Muhamed Štajeh, premijer Palestinske samouprave  .

Zagovornici ljudskih vrijednosti su, po ko zna koji put, zakazali, a svjesni su da je sukob u Pojasu Gaze jedan od najsmrtonosniji.

„Gaza postaje groblje za djecu, stotine djevojčica i dječaka biva ubijeno svaki dan. Više novinara je ubijeno tokom perioda od četiri sedmice nego u bilo kojem sukobu u najmanje tri decenije. Više humanitarnih radnika UN-a je ubijeno nego u bilo kojem sličnom vremenskom periodu u historiji naše organizacije“, kaže Antonio Guterres, generalni sekretar UN.

Nijedno dijete na svijetu ne bi trebalo iskusiti patnje koje donosi rat, a djeca Gaze te patnje proživljavaju svaki dan. Pojedina za drugačije i ne znaju. Želja im je, kako i sami kažu jednostavna - mir.

„Želim da se rat završi. Da niko meni blizak ne pogine, da ne bih bio tužan zbog toga. Moja želja je jednostavna“, poručio je Majd El-Hesi, stanovnik Gaze.

Prizori stradanja i veličine razaranja u Gazi su uznemirujući. Preživjeli golim rukama, nakon svakog izraelskog napada, kopaju ruševine objakata u potrazi za žrtvama.

„Situacija u Gazi je tragedija, nema zaštite ako ste civil, a mete su nasumične bez ikakvog suzdržavanja. Mnogo je uništenih kuća, a one se korištene kao sklonište za one koji su raseljeni iz Gaze i sjevera“, naveo je Adam El-Madun, stanovnik Gaze.

Zbog izraelskih napada raseljeno je skoro dva miliona stanovnika Pojasa Gaze.

„Moja zgrada je bombardirana. Otišli smo bez odjeće, bez ičega. Želim se vratiti svom domu, nemam ništa osim svog doma. Gdje da idem? Hoću kući, nemam gdje drugo. Žele da odemo u Egipat? Neću u Egipat, hoću svojoj kući“, navela je Havida Sid, stanovnica Gaze.

Humanitarna situacija u Gazi je katastrofalna. Stanovnici Gaze nemaju osnovnih uvjeta za život. Nedostaje hrane i vode. Mnogi stanovnici Gaze će, upozoravaju humanitarne organizacije, početi umirati od gladi i žeđi. Većina bolnica je van funkcije.

„U svakom pogledu ovo je najgora situacija koju sam ikada vidio. Po svim podacima, broju ubijenih za samo dva mjeseca, 90 posto stanovništva je raseljeno. Čak ni zaštita plave zastave u Gazi više ne znači zaštićenost. Tako da je u svakom pogledu situacija u regiji katastrofalna“, rekao je Philippe Lazzarini, generalni komesar Agencije UN za pomoć palestinskim izbjeglicama.

Nakon mjesec i po krvavog sukoba, zaraćene strane, Izrael i Hamas, postigle su uz posredovanje Katara klimav dogovor o višednevnom prekidu vatre. Time je omogućeno dopremanje humanitarne pomoći u Gazu, ali i oslobađanje desetina Izraelaca, ali i državljana drugih zemalja koje je Hamas kao taoce držao u Gazi.

„Sanjala si o povratku svom domu? Sad ti se san ostvario. U svom smo domu, uskoro ćemo biti kod kuće“, priča Joni Kac Ašer, otac otetih djevojčica.

U zamjenu za oslobođene Izraelce, a sve prema postignutom dogovoru, iz izraelskih zatvora oslobođeno je više desetina Palestinaca, uglavnom žena i maloljetnika.

„Imala sam 16 godina kada sam otišla u zatvor, osuđena sam na devet godina. Osam godina sam provela u zatvoru. Pet minuta prije nego što su nas oslobodili, obavijestili su nas o tome. Do tada nismo znali ko će biti oslobođen“, pojasnila je Melek Salman, oslobođena Palestinka.

„Ne mogu vjerovati da sam na slobodi. Čini mi se kao san. Ovo što se desilo je ništa manje nego čudo Božije milosti. Nadam se da će svi biti oslobođeni, uključujući moja dva sina i mog brata“, kaže Etaf Jaradat, oslobođena Palestinka.

Prekratak je bio predah za stanovnike Pojasa Gaze. Nakon isteka sedmodnevnog primirja Izrael je nastavio žestoke napade na Pojas Gaze.

„Kao što smo i obećali, ponovo smo napali. Pripremali smo se proširiti kampanju, zbog naše predanosti oslobađanju talaca i činjenice da moramo promijeniti stvarnost na jugu, kao i na sjeveru, i ukloniti prijetnju koju  predstavlja Hamas“, poručio je Beni Ganc, član ratnog kabineta Vlade Izraela.

„Civili u Gazi nastavljaju trpjeti neprekidno bombardiranje i kolektivno izraelsko kažnjavanje. Izloženi su smrti, opsadi, uništenju i uskraćene su im najosnovnije ljudske potrebe, kao što su hrana, voda, esencijalni lijekovi, i druge osnovne potrepštine, u ogromnom obimu. Palestinci u Gazi žive u apsolutnom, sve dubljem užasu“, kaže Volker Turk, visoki komesar UN za ljudska prava.

Iako velike svjetske sile uglavnom nijemo posmatraju patnje stanovnika Gaze, dok su neki, poput Sjedinjenih Država, stali na stranu Izraela, zbog neselektivnih napada, kao i velikog broja civilnih žrtava, Izraelci gube podršku dijela međunarodne zajednice, pa čak i vjernog saveznika Vašingtona.

„Izraelci su svjesni da su nezavisni, ali smo im jasno rekli da je sigurnost nedužnih Palestinaca velika briga. Njihovi postupci moraju biti u skladu sa pokušajem da se uradi sve kako bi se spriječilo nanošenje zla i ubijanje civila. Napad na Hamas ne umanjuje odgovornost prema nedužnim Palestincima“, naveo je Joe Biden, predsjednik SAD.

Vijeću sigurnosti UN-a trebalo je više od mjesec dana od početka sukoba da reagira, te su rezolucijom koju je sastavila Malta pozvali na proširene i hitne višednevne humanitarne pauze u Pojasu Gaze. Sjedinjene Države bile su suzdržane, ali su Amerikanci uložili veto na rezoluciju Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je pozivala na trenutni prekid vatre.

„Iako Sjedinjene Države snažno podržavaju trajan mir u kojem Izraelci i Palestinci mogu živjeti u miru i sigurnosti, ne podržavamo pozive na momentalni prekid vatre. Time bi se samo posijalo sjeme za idući rat jer Hamas ne želi trajan mir, niti dvodržavno rješenje“, kazao je Robert Wood, zamjenik ambasadorke SAD u UN.

„Naše američke kolege u Vijeću su opravdavale kolektivno kažnjavanje i uništavanje Palestinaca – prije svega civilnog stanovništva – pod krinkom borbe protiv terorizma i prava Izraela na samoodbranu“, rekao je Vasilij Nebenzja, stalni predstavnik Ruske federacije u UN.

Nakon fijaska u Vijeću sigurnosti, rezoluciju kojom se poziva na prekid vatre u Pojasu Gaze velikom većinom glasova usvojila je Generalna skupština UN-a. Za rezoluciju su glasale 153 od 193 zemalja članica UN-a. Protiv je bilo 10 zemalja, uključujući Izrael i Sjedinjene Države, dok su 23 članice bile suzdržane.

„Suština stvari je da nasilje jednostavno mora prestati. Zato se ponovo pridružujem pozivu na humanitarni prekid vatre bez odlaganja. Imamo samo jedan prioritet – spašavanje života“, poručio je Dennis Francis, predsjednik Generalne skupštine UN.

„Nikakav dokument, naročito ne dokument koji usvoji pristrasna politizirana većina neće spriječiti Izrael da se brani protiv onih koji žele da nas unište. Izrael vodi rat za svoju budućnost. Nema niti jedne članice koja bi postupila drugačije u sličnoj situaciji“, izjavio je Gilad Erdan, stalni predstavnik Izraela u UN.

Iako je glasanje u Generalnoj skupštini politički značajno i smatra se da ima moralnu težinu, ono nije obavezujuće, za razliku od rezolucije Vijeća sigurnosti.

„Bio je ovo historijski dan s obzirom na snažnu poruku koja je poslana sa Generalne skupštine, i naša je kolektivna odgovornost da nastavimo ovim putem dok se ne zaustavi agresija na naš narod. Naša je dužnost spašavati živote. Spašavanje života je mnogo ljepše i bolje nego oduzimanje života. Smrt je loša stvar, a život divna“, rekao je Riyad Mansour, stalni palestinski posmatrač u UN.

Vijeće sigurnosti ponovo se sastalo i nakon četiri propala pokušaja, usvojilo rezoluciju kojom poziva na povećanje humanitarne pomoći i poduzimanje hitnih koraka za stvaranje uvjeta za održiv prekid neprijateljstva. Nakon intenzivnih pregovora, a sve kako bi se izbjegao veto Sjedinjenih Država, iz rezolucije koju su sastavili Ujedinjeni Arapski Emirati, izbačen je poziv za hitnu obustavu neprijateljstava. Sjedinjene Države, ovaj put, suzdržane.

„Duboko smo razočarani, užasnuti u stvari, što Vijeće ponovo nije moglo osuditi Hamasov užasni teroristički napad od 7. oktobra. Zašto je toliko teško osuditi Hamas za ubijanje mladih ljudi na koncertu, spaljivanje živih porodica, navodno rasprostranjeno seksualno nasilje?“, kaže Linda Thomas-Greenfield, ambasadorica SAD u UN.

„Ako Vijeće želi okončati neprijateljstva, trebaju početi podrškom izraelskoj misiji povratka talaca i eliminiranja prijetnje Hamasa. Barem moraju spriječiti jačanje Hamasa“, naveo je Brett Jonathan Miller, zamjenik stalnog predstavnika Izraela u UN.

Sasvim je jasno da za stanovnike Pojasa Gaze, nažalost, nema ni mira ni primirja, ni uvjeta za život dostojnih svakog čovjeka, jer Izrael će, sa ili bez međunarodne podrške nastaviti napade. Palestinci nemaju mira ni na Zapadnoj obali, na koju Izrael širi svoje vojne operacije. U racijama izraelske vojske na toj okupiranoj palestinskoj teritoriji od 7. oktobra je uhapšeno skoro pet hiljada Palestinaca. Nemirno je i na izraelskoj sjevernoj granici. Hezbolah, koji je moćniji od Hamasa i čiji su borci dobro naoružani i obučeni, svakodnevno razmjenjuje vatru sa izraelskom vojskom. Ta situacija izaziva strahovanje da bi se sukob Hamasa i izraelske vojske veoma lako mogao proširiti.

federalna.ba