Dodikov državni udar

Ustavni sud BiH jednim potezom je usporio Dodika, ali ga nije zaustavio. Ko će ga zaustaviti. Schmidt, ambasadori kvinte, pravosuđe, koalicioni partneri. Za sada niko. Schmidt čuje, ali ne reaguje. Kvinta zauzeta federalnim partnerima i njihovim prioritetima. Tužilaštvo još sortira kolekciju već postojećih Dodikovih predmeta. Partneri zabrinuti. Ultimatum Ustavnom sudu je ultimatum i državi. Onaj Dodik od prije 2. oktobra nije ovaj Dodik sada. Nije ni Čović. Prvi put da nisu usklađeni. Dok ON, Čović, želi sto prije svog sudiju u sudu, Dodik svoje izbacuje. Dok je jedan na ulaznim, a drugi na izlaznim vratima Ustavnog suda BiH, u međuprostoru se zbrajaju ruke onih koji su ZA i PROTIV čuvara vlastite države.

"Do petka imate rok do 12 sati, gospodo, koji primate ogromne plate, koji ste antisrpski nastrojeni, koji ste zločinci prema srpskom narodu jer donosite mjere protiv kojih se borio srpski narod i on je dobio RS i srpski narod hoće, mi smo u BiH zato što moramo, mi nismo u BiH zato što želimo, nemojte nam otimati naše pravo, otići ćemo iz BiH, riječi su Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

Ucjena. Blokada. Ultimatumi. Dobro oprobana metoda i parapolitički instrumenti prvog čovjeka RS-a, koji bi da entitet bude država. Prepreka mu Ustavni sud BiH koji je godinama meta entitetske vlasti za koje je to antiustavna i antidejtonska institucija koja urušava RS.

Pa bi vlastitim zakonom koji ultimativno ispostavlja koalicionim partnerima na državnom nivou na usvajanje, najprije da njih isprati iz ove institucije, no prije toga ozakonio bi praksu RS-a da ne provodi odluke ovog suda te uveo amnestiju za krivičnu odgovornost zbog toga.

„Dodik uporno radi na rušenju ustavnog poretka BiH i kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma“, ističe Enver Išerić, doktor pravnih nauka.

„Pa pazite kada se neko ponaša na ovakav način kao sto je učinjeno 19.6. pa kada još to radi Ustavni sud BiH, prirodna je reakcija i prirodno je pravo na otpor takvom nasilju nad pravom“, kategoričan je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

„Očito da ovi potezi nisu vrhunac obesmišljavanja države ili Dodikove antidržavne djelatnosti, ovo su koraci, on će ići u tom pravcu nadalje i ovo je samo jedna od tačaka agende“, smatra Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

„Moram se sjetiti klasične scenarističke za pozorišne predstave teze. Ako puška u prvom činu visi na zidu u trećem će opaliti. Hoću reci situacija u spletu međunarodnih okolnosti može biti puno opasnija nego što izgleda“, naveo je Žarko Papić, politički analitičar.

Dakle, učinio je i čini sve da RS izbaci iz Ustavnog suda BiH i obrnuto, pa je zbog njega NSRS u stalnom zasjedanju, pa i i danas. Ustaljena praksa kao i poslije svake odluke Ustavnog suda BiH koja im politički ne odgovara.

„Ovo sve činimo sa direktnim uvjerenjem da priča o ovome je priprema da se RS otme imovina, RS nema bez imovine, RS nema bez institucije i resursa“, kazao je Dodik.

„Nećemo trčati za Dodikom niti njegovim izrežiranim predstavama, a pogotovo ne spašavati njegovu kožu, i krnji i nekrnji Ustavni sud je donosio odluke koje nisu u interesu RS, ali svakako to nije rješenje da povlačite, onda se postavlja pitanje zašto se ne povuku svi predstavnici iz institucija BiH od Željke Cvijanović pa nadalje. Zašto je imenovan Zoran Tegeltija u UIO, a imamo zaključak da ćemo praviti svoju RS“, izričita je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

„Ja sam uvijek za to da RS bude u punom kapacitetu zastupljena tamo gdje je to predviđeno ustavom i zakonima. Ja mislim da je to pogrešno. To je moj stav. Da RS izbjegava da učestvuje pogotovo u tako važnoj instituciji, kao što je Ustavni sud. Pa činjenica je da Ustavni sud je donosio neke odluke koje su problematične i na koje smo mi reagovali, mi ovdje govorimo o tome da je iz ugla PDP i interesa RS daleko veći problem što naše reakcije na neustavne odluke suda i naše zaključke i odluke koje tim povodom donosimo, upravo institucije RS krše gaze i ne provode, to je veći problem za nas“, kaže Igor Crnadak, poslanik u NSRS (PDP).

„Mislim da je šteta da sudije Ustavnog suda iz RS ne učestvuju u radu, neka budu tu pa ako imaju šta prigovoriti neka izađu, neka prigovore, neka kažu. Šteta je bilo kakva priča trenutno o secesijama, disolucijama o onome što zaustavlja ovu energiju koju smo između ostalog dobili zbog učešća predstavnika iz RS u vlasti“, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik NIP.

„On se bildao vitaminima međunarodne zajednice, sad je postao politička zvijer koju na kraju međunarodna zajednica mora vratiti u realne okvire, sankcionisati ga u skladu sa onim dejtonskim ovlaštenjima koje ima. Očigledno da čovjek ne donosi racionalne odluke na bazi činjenice da je upropastio finansijski RS i svaki njegov potez je klasično trgovački u kojem pokušava da osigura određenu količinu novca koja će zakrpiti rupe da građani RS ne dožive bankrot“, kaže Aner Žuljević, zastupnik u ZD Parlamenta FBiH (SDP).

Nakon šefovanja bivšem sudiji Krstanu Simiću, zatražio je povlačenje Zlatka Kneževića a odbija ga popuniti novim kadrovima iz RS-a. Time je Ustavni sud ostao bez sudija iz RS-a a što je trebalo onesposobiti Ustavni sud za rad. Donošenjem odluke o izmjeni pravila Ustavnog suda , osujećen je Dodikov plan da blokira ovu instituciju.

„Sudija Knezević iz RS nije bio 19.6 na toj sjednici, i on je jedini sudija iz RS, nije bilo ni jednog sudije, a pravila kažu ne možemo održati plenarnu sjednicu ako nema jednog sudije iz RS, na kraju ta sjednica je morala biti odložena, ne održana i još donijeta odluka da se briše član 39.“, dodaje Blagojević.

„Međutim, u samom Ustavu BIH vrlo jasno piše da kvorum za rad i odlučivanje sačinjava većina od ukupnog broja sudija i da ustavni sud donosi poslovnik o svom radu većinom od ukupnog broja sudija. Prema tome sve ovo što je uradio Ustavni sud vezano za izmjene svoga poslovnika o svom radu je u skladu sa Ustavom BiH“, kategoričan je Išerić.

„Mi ovdje bukvalno gubimo državu pred našim očima, nije više ovo pitanje hipotetskih dizanja uzbuna itd. Ovo se događa, Dodik u dogovoru sa OHR i zapadnim zemljama igra igru da bi se javnost sarajevskoj bh., probosanskoj se objasniilo, da eto se mora dati državna imovina RS, i RS će dobiti državnu imovinu i to će biti odluka OHR, a Dodik će se protiviti tome javno, a tajno slaviti, a protivit će se javno da bi skinuo pritiska potencijalnog iz Sarajeva sa OHR ili onih stranaka iz Sarajeva koje su pristale na to“ smatra Reuf Bajrović, politički analitičar.

Reakcije iz OHR-a osim one deklarativne, nema. A za razliku od Schmidtovih odluka koje se neće naći u Službenom listu RS jer je to tako Dodik odlučio, Dodikove odnosno one izglasane u Narodnoj skupštini pune stranice i mogu biti materijal za krivično gonjenje onih koji ruše Ustav BiH. Jer Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS-u to jeste.

„Ovdje kod nas Ustavni sud suprotno ustavu nameće svoju volju pa piše ustavno neosnovano da se to može urediti samo pravilima i ako i sam ustav kaže da se onih 5 godina od isteka potpisivanja Dejtonskog sporazuma zakonom parlamentarne skupštine može urediti izborom ono troje inostranih sudija. To znači da i to govori u prilog donošenja zakona. I naravno tim zakonom osim što bi bili uređeni organizacija i postupak pred ustavnim sudom trebalo bi da više nema inostranih sudija“, kaže Blagojević.

„U Ustavu BIH vrlo jasno piše da PS BIH može na drugačiji način urediti pitanje izbora postupka izbora stranih troje sudija. Ne govori se u ustavu BiH da PS BiH zakonom može zamijeniti strane sudije domaćim sudijama, da bi se to uradilo, po mom dubokom uvjerenju potrebno je izmijeniti ustav bih“, dodaje Išerić.

No, realnost je da bh. politika u oba entiteta ima problem kako izabrati domaće sudije. Zbog toga što insistiraju da izbor sudija mora imati političku pozadinu Ustavni sud BiH se kadrovski osipa, pa osim sudija iz RS koje Dodik ne da, nedostaje sudija i iz Federacije.

„Teško mi je govoriti o RS-u kad mi u Federaciji nismo bili u stanju imenovati suca za kojeg smo se dogovorili prije četiri mjeseca da ćemo to završiti. To je prava primjedba, zašto ne završimo ono što možemo, a onda ćemo teže stvari“, poručio je Dragan Čović, predsjednik HDZBiH.

I pored političkog dogovora, Trojke i HDZ BiH, čini se da nedostaje ruku za izglasati sudiju. Da li je pritisak struke ili unutarstranačka protivljenja, izbor najkandidata Marina Vukoje stavio na čekanje?

„Od početka izbora svih ustavnih sudaca naš stav je bio da se bira prvorangirani kako god se on zvao i koje god nacionalnosti bio, jer valjda bi trebali da u Ustavnom sudu biramo profesionalce bez obzira na njihovu nacionalnost i sve ono što neko ovdje pokušava da izvede kao temu“ kazao je Aner Žuljević, zastupnik u ZD Parlamenta BiH (SDP).

„Dakle, da razriješimo i u javnosti prisutne priče, Naša straka ne učestvuje u pričama da li će na Parlament da dođe jedan dva ili više imena. Naša stranka će podržati najbolje rangiranog koji nam se ponudi“, naglasio je Mirsad Čamdžić, predsjednik Kluba Naše stranke u ZD Parlamenta FBiH.

„Prvo trebamo vidjeti da li je neko iz opozicije davao desetke Vukoji i zašto je on prvi. A vjerovatno dok je prvi, prvorangirani logično je da se treba glasati za gospodina, nisam čitao nisam ulazio, kada dođe na dnevni red mi ćemo kao klub izjasniti se i javnosti objaviti da li ćemo podržati ili nećemo, jer ne znamo da li će doći i ostali kandidati sa te liste“, rekao je Arnel Isak, nezavisni zastupnik u ZD Parlamenta FBiH.

 „Zašto se zove Komisija za izbor i imenovanje, zašto smo mi u Parlamentu ako imamo samo jednog kandidata. Jedan kandidat je nametanje, a ne biranje. Dakle mi moramo imati rang listu, s druge strane mi tačno znamo ko ima iskustvo sa pravosuđem, a ko ne, ko je vezan za političke stranke, a ko ne, tako da mi želimo kao Klub DF da biramo profesionalce koji će odgovoriti zadatku u Ustavnom sudu“, ističe Mahir Mešalić, predsjednik Kluba DF u ZD Parlamenta FBiH.

„Ovdje je najveći problem Arnel Isak i njegov klub izgleda“, kaže Isak.

Iako dogovoreno, istovremeno sa neimenovanjem sudije ne dešava se ni imenovanje Isaka za dopredsjedavajućeg Zastupničkog doma federalnog parlamenta. Sjednica na kojoj su ovo bile teme je odgođena. Dok većina tvrdi da je problem u CIK-u jer nije dostavio uvjerenja za zamjenske mandate dvoje HDZ-ovih zastupnika, a iz CIK-a demantuju tvrdeći da nikada nisu dobili povratnice od zastupnika koji su se odrekli, ali ni onih koji su prihvatili mandate. U međuvremenu i treći HDZ-ovac Antonio Sesar napustio je parlament čime je većina upitna. Upravo je to razlog, tvrde iz opozicije, za odgađanje sjednice jer ruke za izglasati Vukoju nisu sigurne.

„Ova grupacija od tri zastupnika ucjenjuje većinu imenovanjem dopredsjedavajućeg  Arnela Isaka u rukovodstvo Parlamenta. S druge strane HDZ ucjenjuje većinu imenovanjem Vukoje u Ustavni sud“, kategoričan je Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba SDA u ZD Parlamenta FBiH.

„Kako ja mogu nešto osporavati što nije uopšte došlo da se razmatra ni na komisiji ni na parlamentu. Prvo treba da dođe da bih ja mogao eto doći u tu fazu da ili pregovaram ili razgovaram ili evo i ucjenjujem što oni govore, ja nikada u životu nikoga nisam ucjenjivao“, dodaje Isak.

„CIK nije dostavila zamjenske certifikate za 4 zastupnika koji su dio parlamentarne većine i jednostavnom matematikom je moguće izračunati da vlada koja imala podršku 54 delegata da kad se oduzmu ova 4 da je ta većina u parlamentu tanka. A druga informacija koju smo dobili da su SDA i DF ponudili HDZ-u da će mu izglasati Vukoju ukoliko ih uzmu u rekonstrukciji Federalne vlade, tako da je to jedno od stvari koje smo čuli pa sad ostaje vrijeme da čujemo šta će na kraju biti istina“, dodaje Žuljević.

„Lično mi nije poznata takva vrsta uslovljavanja od ove grupacije od tri zastupnika u Federalnom parlamentu BiH. Naša stranka je već imala priliku odnosno ja sam iznio stav prije 15 dana u medijima da na ovoj sjednici koja je odgođena 21. juna neće biti na dnevnom redu izbor Arnela Isaka i to se nije desilo“ navodi Čamdžić.

„Ja se nadam da će ova komisija na to staviti tačku, da će spustit prijedlog u parlament, da će to biti jedan ako odluče, ja mislim da treba biti jedan i da se o njemu Predstavnički dom izjasni i da dobijemo sudiju Ustavnog suda“, dodaje Konaković.

Dok iz RS traje sistemski udar na Ustavni sud BiH, u Federaciji tiha blokada, koju provodi HDZ-a BiH. Neimenovanje sudije dolazi I kao alibi za smjenu članova CIK- a što je koalicijski nesporno, a kojeg su optužili da opstruiše rad parlamentarne većine.

„Suština Dodikovog napada na Ustavni sud je stvaranje konteksta koji bi olakšao ulazak Marina Vukoje dakle HDZ-ovog kandidata u Ustavni sud BiH. Plan je da se Vukoja predstavi kao spas za Ustavni sud koji je Dodik blokirao pa ako Sarajevo glasa za Vukoju koji je HDZ-ov kandidat onda radi patriotski čin jer će deblokirati Ustavni sud BiH. Igra je vrlo providna“, tvrdi Bajrović.

„Sve to može biti sistem spojenih posuda, a ne mora biti. Očito je zapravo da je bh. državna pozicija umanjena, poljuljana i erozirana i da političke snage koje rade na dezintegraciji zemlje, a one su konstantno prisutne, love ovaj pogodan trenutak za priskrbljivanje što boljih pozicija. Izvjesno da SNSD i HDZ koriste priliku da vlastite pozicije ojačaju i ultimativno djeluje kad im odgovara i kako im odgovara“, smatra Filandra.

„Tačno je, taj Vukoja definitivno nije najbolji kandidat, ali moralno pravo da ga kritikuju nemaju oni koji su izabrali dva visoko rangirana funkcionera SDA, nisu bili članovi, visoki funkcioneri koji sjede u Ustavnom sudu, kako moralno pravo za tu kritiku imaju u SDA, nikakvu... prema tome to nema nikakve veze sa temom stručnost nestručnost, ima veze sa politikantstvom“, dodaje Papić.

Do kada će Ustavni sud BiH biti talac politika i predmet političke trgovine? Kako će funkcionisati u političkom kontrolisanom udaru starteških partnera koji insisitiraju na etničkom glasanju čak i u Ustavnom sudu. A dekapacitirani Ustavni sud BiH, produžuje Dodikov politički život i otimačinu državne imovine, zbog čega sve ovo on i čini. Jer po vlastitom priznanju, bez imovine RS je samo prazna ljuštura. Na potezu je OHR ali i državno Tužilaštvo koje pak ne smiju dopustiti da to postane i Ustavni sud BiH.

Ovo je priča iz političkog magazina Mreža, cijelu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba