Dodik: Trumpova odluka nam je signal za donošenje zakona o NVO

U RS-u su kriminalizirali klevetu još prije dvije godine, kada je sloboda medija dobila granice, a kleveta i uvreda cijenu. Granice stižu i civilnom društvu. Vlasti RS-a spremne su na obračun sa svakom vrstom slobode govora i javne riječi. Ohrabren Trumpovim dolaskom i potezima, Milorad Dodik na mala vrata vraća tzv. zakon o stranim agentima, i to još rigorozniji.

Nakon postoperativnog oporavka, Milorad Dodik vratio se na političku scenu, kako i sam kaže, pun energije i elana za rad. Zaprijetio je bankama, ali i civilnom sektoru i to usvajanjem Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

"On će biti rigorozniji nego što je bio onaj koji smo ponudlili kada smo htjeli da napravimo neki kompromis, a pošto niste htjeli kompromis, nego ste mislili da vi možete da upravljate - sad ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan. I ne zanima nas mišljenje Evropske unije u tom pogledu. Ako je to prekid evropskog puta, okej", kazao je Dodik.

Ovo je udar na demokratiju i slobodu govora i pokušaj zabrane rada onim organizacijama koje vlast u RS-u ne može kontrolisati, kažu u civilnom sektoru.

„Ne radi se samo o prikupljanju informacija i unapređenju transparentnosti, već se radi o direknom etiketiranju, podvodeći pod različite registre takozvanih agenata stranog uticaja, što može donijeti nesagledive posljedice - od napada na ova udruženja, različite vrste targetiranja, do toga da se zabranjuju legitimni načini djelovanja ovih udruženja“, ističe Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency internationala BiH.

Nacrt spornog zakona identičan je onome koji je u maju prošle godine povučen je iz skupštinske procedure, uz obrazloženje da je vraćen na doradu i usklađivanje s evropskim standardima. Međutim, u tekstu se jasno može zaključiti da je u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kažu naši sagovornici.

“Upozoravali smo prošle godine, upozoravamo i sada da će to u potpunosti možda čak i ugasiti nevladin sektor, jer obaveze koje su nametnute, etiketiranje pojedinaca zbog bilo kakvog oblika međunarodne pomoći je neizdrživo za bilo koju nevladinu organizaciju. Smatramo da je ovaj zakon u direktnoj suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i da ugrožava pravo na udruživanje građana“, naglašava advokatica Jovana Kisin Zagojac.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS-a nacrt ovog zakona usvojila u sptembru 2023. godine, nakon čega je, pod pritiskom javnosti, povučen iz procedure. Spomenuti zakon ranije su kritikovale brojne evropske organizacije.

federalna.ba