Dodik i danas uslovljava – Istočna interkonekcija ili blokada države
Nakon dvije sedmice pauze, ovog četvrtka zasjedat će Vijeće ministara BiH. Pred državnim ministrima bit će dug dnevni red, a jedna tačka posebno interesantna. Odlučivat će o pokretanju procedure za sklapanje međunarodnih ugovora koji se odnose na izgradnju Istočne i Južne interkonekcije.
Kuda vode putevi gasa u BiH? Pitanje koje je ovih dana u fokusu javnosti, ali i političkih krugova. Iako su pojedini vladajući državni zvaničnici najavili da je postignut dogovor o gradnji Istočne i Južne interkonekcije - i dalje je upitna. Predsjednik RS-a Milorad Dodik je već ranije zaprijetio – ukoliko ne bude Istočna interkonekacija na dnevnom redu, neće funkcionisati ni Vijeće ministara BiH. I danas nastavlja u istom tonu: „Mi nemamo ništa ni protiv te tzv. Južne konekcije osim u slučaju da to povezuju s nama i uslovljavaju. Ali ako neko smatra da treba zaustaviti RS, onda ćemo mi vidjeti - zaustavit će se čitava BiH“.
A sve nakon optimističnog sastanka sa ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Od pokušaja kompromisa i dogovora kako odblokirati infrastrukturne projekte do novih upozorenja - kod Dodika je, čini se, tanka linija. A u potrazi za rješenjem i parčem dobiti - Konaković svoje i partnerske interese razgraničio: „Istočna interkonekcija nije moj primarni interes ni SDP-ov , NIP-ov , NS-a - on je interes SNSD-a i Dodika. A mi smo dali svoje interese i rekli smo – uredu, ide Južna“.
Južna i Istočna interkonekcija mogle bi biti izazov za energetsku i političku stabilnost BiH. Istočna interkonekcija zajednički je projekat Srbije i RS-a, pokrenut bez saglasnosti BiH. Trasa puta iscrtana Inđija - Mačvanski Prnjavor - Bijeljina - Doboj - Banja Luka - Prijedor - Novi Grad. S druge strane, bh. krak Južne interkonekcije išao bi preko Posušja, Mostara do novog Travnika. No, ni južno nije idealno. Naime, prema određenim navodima u javnosti, HDZ traži da se iz projekta potpuno isključi BH-Gas te da se vlasništvo prebaci na kompaniju sa sjedištem u Mostaru. Iz Predsjedništva BiH, kojem pripada završna riječ, na takve ideje uputili su jasnu poruku.
„Ne bi bio problem kuda bi išao gas nego pod kojim uslovima. Dodik neće glasati za zakon o gasu, a ja bez toga neću glasati za interkonekciju“, kazao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić
Osim Komšića stav je zauzeo i član Predsjedništva Denis Bećirović. Izričit – jedinstveni državni zakon o gasu najbolji je okvir za realizaciju projekata.
S druge strane, stručnjaci smatraju da se vara ko smatra da bi usvajanjem interkonekcija energetska situacija u BiH bila na zavidnom nivou. Razloga je više.
„Upitno je da li bi i na koji način tržište prihvatilo taj gas i da li je on tržišno konkuretan. Upitna je i njegova cijena“, ističe Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku.
A propisi da Predsjedništvo BiH da saglasnost za potpisivanje međunarodnog ugovora su jasni. Prvi korak delegacija za pregovore dostavlja Predsjedništvu i Vijeću ministara BiH izvještaj, a Ministarstvu vanjskih poslova tekst međunarodnog ugovora. Zatim je odluka na Predsjedništvu BiH o potpisivanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Sporazum ratifikuju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide na adresu Predsjedništva, koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora i donosi konačnu odluku.
federalna.ba