Dođi da ♥ostarimo zajedno – Dario Terzić

**

Dobro je čitati ... čitati o istini i čitati istinu. Ljepota istine je u tome da, kada čujemo ili pročitamo istinu, nešto unutar nas odgovori, kaže da. To nije saglasnost uma, to da dolazi iz cjeline našeg bića.

**

Bitne godine, kad je školovanje u pitanju, u životu Darija Terzića su 1988. – kad je diplomirao žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu; 2011.godina – kad je magistrirao i 2018-a – godina kad je doktorirao, na istom fakultetu. Objavljivao je u listovima Oslobođenje, Valter, Sloboda, List omladine Mostara ... Godinama je bio radijski novinar i urednik – na Radio Mostaru, Radiju BiH Ratnom studiju Mostar, Radio X-u. Dario Terzić piše na bosanskom i italijanskom jeziku; u posljednje vrijeme primarna mu je tema konfliktna komunikacija u podijeljenim gradovima. „Dođi da ♥ostarimo zajedno“ druga je autorska knjiga Darija Terzića, prva na bosanskom jeziku. Prva je „Diario dei terzi“ – „Priča treće strane“ i objavljena je u Italiji. Dario Terzić posebno se specijalizirao za kromatiku, odnosno analizu boja kao faktora komunikacije u podijeljenim stvarnostima

**

Oktobra 2023.godine, Muzej Hercegovine Mostar objavio je knjigu „Dođi da ♥ostarimo zajedno“, autora Darija Terzića. Otvaramo mostarenje i čitamo, na neki način i svjedočimo „dramatičnoj historiji Mostara s kraja 20.vijeka suočenog sa urbicidom i kulturocidom zastrašujućih razmjera; svjedočimo i odjecima te dramatične historije u senzibilnom peru i intelektualnom angažmanu, profesionalnom i humanističkom pozivu Mostarca, novinara i komunikologa Darija Terzića“ – van.prof.dr.Lejla Žujo Marić

**

Čovjek i njegov grad

Dario Terzić,  Dođi da ♥ostarimo zajedno,

Muzej Hercegovine, Mostar, 2023.

              Knjigu posvećujem Mostaru i mostarenju, odrastanju u gradu u vremenu izgubljene mladosti, gradnji novih mostova; onima koji su sve mostove za sobom porušili.                                                                                                                  (Terzić, 2023)

Knjiga Dođi da mostarimo zajedno (Muzej Hercegovine, Mostar, 2023) vrijedan je doprinos novijoj urbanoj historiji Mostara pokazujući na koji način je moguće ispreplesti bogatstvo identiteta jednoga grada sa životom, radom i ukupnim intelektualnim angažmanom, novinara i istraživača, doktora komunikoloških nauka, vrijednog i talentiranog pojedinca kakav je njen autor Dario Terzić. Ispisana iz različitih diskursa s dominantnim novinarskim uglom svjedoka i sudionika jedne dramatične etape u historiji Mostara, ona objedinjuje tekstove nastale u dugim decenijama na razmeđu dva vijeka ili, prema riječima autora, „ova knjiga je jedna vrsta dnevnika, tu su svjedočenja drugih ljudi, moja svjedočenja što su ih drugi zapisivali. Ovi tekstovi su ujedno i suočavanja sa samim sobom, kao čovjekom i kao novinarom (Terzić, 2023):“ Unutar toga perioda od trideset godina u kojima nastaje i sazrijeva ispisujući se kao otvoreni tekst jednoga grada, knjiga koja se otvara pred nama paralelno progovara o dva plana: jedan je dramatična historija Mostara s kraja 20. vijeka suočenog sa urbicidom i kulturocidom zastrašujućih razmjera, a drugi je odjek te dramatične historije u senzibilnom peru i intelektualnom angažmanu, te profesionalnom i humanističkom pozivu Mostarca Darija Terzića da o svemu tome svjedoči i opredijeli se da svojim ukupnim djelovanjem bude pamtitelj i čuvar iskonskih kulturnih vrijednosti Mostara i njegovih građana zatočenih u vrtlogu višestrukog brisanja njihovih identiteta.

U prvim dijelovima knjige Terzić se javlja kao autor tekstova objavljenih u mostarskom sedmičnom listu Sloboda, a koji se tematski kreću oko kulturnog i društvenog života Mostara početkom 90 – ih godina XX vijeka. Nova decenija otvara se reportažom o dočeku 1990. godine, a nastavlja pitanjima uređenja stare gradske jezgre do reportaža o mogućnostima zaposlenja i zarade kojima se skicira socijalni portret Mostara na pragu jedne od najtežih decenija u njegovoj dugoj historiji. Predmetni tematski krug upotpunjuje se tekstovima iz kulture i visokog obrazovanja, kao i pitanjima uvjeta života i zagađenja mostarske životne sredine. Atmosferu nadolazećih nemira, nesigurnog života, otuđenosti i suočavanja sa nečim prijetećim i nepoznatim što će se na Mostar sručiti u brutalnoj formi rata možemo čitati kroz tekstove objavljene tokom 1991.godine. Dario Terzić bilježi male ljudske priče u vrtlogu kolektivnih događaja, glasove građana okupljenih na protestima protiv rata spremnih da se hrabro odupru bilo kakvom obliku nasilja.

Suočavanje sa stvarnim izazovima vremena, svjedočenje iz prve ruke snagom istine i glasom običnih ljudi spremnih da brane svoj napadnuti grad posebno je upečatljivo u tekstu reporterskog karaktera pod nazivom S ove strane Bulevara sumraka. Na tankoj liniji između života i smrti, pamćenja i zaborava, Dario Terzić zapisuje: „ali, kad dođeš na tu prvu liniju, strah jednostavno kopni. Tako blizu neprijatelja si, a ne bojiš se. Ne možeš da vjeruješ. Ipak, znaš – tanka je ova linija što spaja i razdvaja, ali za one tamo, s druge strane ona je nesalomljiva. I nema šanse da je promijene“ (Terzić, 2023).

Tehnikom in medias res, kakva je prisutna u onim formama ljudskog znanja gdje određeni događaji nose sudbinsku vrijednost, čitaoci postaju svjedoci mostarskog ratnog bespuća i tri decenije nakon njegovog odigravanja. Da glas medija ima izuzetu snagu onda kada na njegovoj strani stoji častan i istinoljubiv pojedinac, u ovom tekstu pokazano je na više načina: od izbora glagolskih vremena u prezentu sa filmskim kadriranjem događaja do vlastitih fotografija kojim se upotpunjava napisano i polifonijske razloženosti izvještavanja u kojoj odjekuju iskustva i glasovi boraca sa prvih linija. Mnogi od njih poginuli su nedugo poslije razgovora s Terzićem. Dario Terzić u ovom tekstu više je od novinara koji izvještava o ratnom paklu dramatično koncentrisanom na jednoj od neuralgičnih tačaka grada kakva je Bulevar; on je istovremeno i svjedok i onaj koji se u kontekstu teorija pamćenja može smatrati svojevrsnim hroničarem koji sekvence jednog historijskog događaja ispisuje u toku njegovog nastanka.

Poseban krug tekstova u ovoj knjizi su oni koji Darija Terzića posmatraju izvana, iz ugla stranaca, drugih, onih koji mostarsku ratnu tragediju posmatraju izvana želeći saznati istinu o njoj. Jedan od najboljih sagovornika u tome je upravo Dario Terzić. U brojnim intervjuima koji čine okosnicu ovih tekstova, Dario Terzić svjedoči o važnim historijskim toposima Mostara, poput Starog mosta i Partizanskog groblja upozoravajući na njihovu simboličku vrijednost u tkivu grada i njegove interkulturalnosti i dijaloga koji nema alternativu. U biografskim podacima i teškoj ratnoj sudbini, prepoznat kao veliki ljubitelj i poznavalac muzičke scene i historije svoga grada, Dario Terzić ostaje nepokolebljiv u građenju mira i istine na mostarskim obalama objedinjenih Neretvom, koja, u njegovom asocijativnom krugu, jeste i jedan od temeljnih i neotuđivih simbola ovoga grada. Slijedi krug tekstova objavljenih početkom 21. vijeka a nakon završetka rata. Ovi tekstovi uglavnom su više vidljivi u talijanskom medijskom prostoru. U njima se kontinuirano skicira portret jednog novog grada koji se rađa iz katastrofe rata, a koji se suočava sa novim političkim i društvenim pitanjima postavljenih pod reflektore domaćih i stranih krugova. Da je ratna sudbina Mostara inspirativna i u drugim formama osim novinarske, pokazuju tekstovi u posljednjem dijelu knjige nastali iz rakursa istraživača i pisani u naučnom diskursu, te objavljeni u referentnim naučnim časopisima. Sudbina podijeljenih gradova, vrijednost boja kao simbola u traumatiziranim prostorima, historija i razvoj njegovih ustanova sa posebnim značenjem, kakav je Radio Mostar na lijevoj obali grada, u fokusu su Terzićevog naučnog rada.

Tekst Mostarske ratne frekvencije – radio između informacije i propagande jedan je od najvažnijih koji iz ugla svjedoka vremena, a uz primjenu naučnih alata u fokus postavlja zbir radijskih stanica koje su djelovale u Mostaru u ratnim okolnostima. Uz pregled radijskih stanica i njihovih ideoloških određenja, Terzić u žižu naučnog interesovanja postavlja jedan moćan medijski resurs – Radio Mostar na lijevoj obali grada čija je važnost u pitanjima savremenosti marginalizirana i nedovoljno naučno ispitana. Uz historijski važne podatke, tekst donosi informacije o ljudima i događajima koji su oblikovali ovaj medij pokazujući isprepletenost ratnih okolnosti i njihovu refleksiju na živote običnih ljudi, ali i put i razvoj medija koji je građanima opkoljenog Mostara bio više od radija simbolizirajući nadu i glas istine spašavajući ih od laži i čuvajući njihovo dostojanstvo u vremenu kada je izloženost smrti i stradanju bila surova i neprekidna.

Zbir tekstova od kojih je satkana ova knjiga brižljivom čitaocu govori i kako se oblikovao novinarski i naučnoistraživački rad autora, te kako je u vremenu velikih političkih i društvenih promjena, koje su Mostar razgradile do neprepoznatljivosti, ostao vjeran jednome- svome gradu i identifikaciji u njegovoj plemenitoj i pozitivnoj liniji historije koja odolijeva uprkos svemu.

Posebna vrijednost ove knjige ogleda se u pristupu temi i građi- autor zadržava akribičan stav utemeljen na činjeničnosti i valjanoj argumentaciji, ali s obzirom na to da je savremenik posebno dramatičnog vremena u historiji Mostara, onda su prostori dokumentarnosti, koja se odlikuje bogatom arhivskom građom, upotpunjeni i etičkim opredjeljenjem da se zrnca prošlosti brižljivo sačuvaju kao sjećanje i svjedočenje što doprinosi procesu izgradnje kulturnog pamćenja i očuvanju cjelovitosti urbane historije koja je ratnim nasiljem pokidana i nerijetko falsifikovana. U prilog tome, autor dijaloški uključuje i stavove onih koji su Mostar posmatrali, uvjetno rečeno, izvana, te se u tim segmentima unutarnji pogled svjedoka i savremenika zbivanja upotpunjuje vanjskom vizurom, nužnom za cjelovitost događaja, kao i za iskorak iz autorefleksije u prostore novih viđenja.

Zbog svega navedenog, čast mi je i zadovoljstvo preporučiti knjigu Dođi da mostarimo zajedno dr. Darija Terzića jer će, sasvim sigurno, biti vrijedna sagovornica i valjan izvor podataka budućim istraživačima, historiografima i drugima koji žele otkriti profil Mostara s kraja XX i početka XXI vijeka kada ovaj grad bogatog kulturnohistorijskog i duhovnog naslijeđa proživljava mnoštvo transformacija koje redefiniraju kompleksnost njegovog identiteta, a koji su zahvaljujući Terzićevom peru i angažmanu sačuvani na vjetrometini historije. - v.prof.dr. Lejla Žujo – Marić

**

Odabrala i uredila – Selma Dizdar

Autorica kompozicije „Mostar mon amour“ – Ines Pašić

Tekstove iz knjige interpretirao – Haris Etemi

Ton-majstor – Šerkan Cakić

Foto – Selma Dizdar