Pilav: Ne smije se štedjeti na pacijentima; počeli smo promjene u KCUS-u

Generalni direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu dr. Alen Pilav govorio je u Dnevniku D o stanju koje je zatekao u toj zdravstvenoj ustanovi, planovima za modernizaciju, problemu kadra, listama čekanja i dostupnosti terapija za pacijente.

Kako kaže, tek nakon nekoliko mjeseci rada odlučio je javno govoriti o stanju u kojem se nalazi najveća zdravstvena ustanova u Bosni i Hercegovini.

Zašto je o stanju u KCUS-u progovorio tek nakon sedam mjeseci

Pilav ističe da je bilo potrebno određeno vrijeme da novi menadžment sagleda situaciju i počne provoditi konkretne promjene. Dodaje da su rezultati počeli dolaziti tek nakon nekoliko mjeseci rada.

„Sedam mjeseci je period u kojem smo intenzivno radili, pokrenuli mnoge procese i počeli dobijati prve rezultate. Zato sam tek nakon tog vremena izašao u javnost, kada smo već dosta toga uradili i započeli.“

„Zastrašujuće“ stanje u nekim segmentima

Govoreći o stanju koje je zatekao u pojedinim segmentima bolnice, Pilav kaže da je riječ „zastrašujuće“ koristio kako bi ukazao na dugogodišnje probleme u funkcioniranju sistema.

„Možda je to i prejaka riječ, ali sam je upotrijebio jer sam dugo u Kliničkom centru i znam u kakvoj je situaciji bio. Nije to zastrašujuće u smislu da građani treba da brinu za svoje liječenje, nego u smislu da dugo nismo imali edukaciju kadra niti obnavljanje opreme.“

Ističe da je po dolasku zatekao značajan novac na računu koji nije bio iskorišten.

„Zatekao sam više od 70 miliona konvertibilnih maraka na računu. To su sredstva koja su ušla u Klinički centar, a nisu bila potrošena. Međutim, naše najveće blago je osoblje. Možemo imati i 50 magnetnih rezonanci, ali ako nemamo ljude koji će raditi na njima, onda to ništa ne znači.“

„Ne može se štedjeti na liječenju pacijenata“

Pilav smatra da u zdravstvu ne može postojati klasična logika štednje, posebno kada je riječ o lijekovima i medicinskoj opremi.

„Šta znači štednja u zdravstvu? Hoćemo li ne primati pacijente ili ne nabavljati lijekove? To nije štednja. U 2017. godini dobit Kliničkog centra bila je 27 miliona, a na lijekove je potrošeno 25 miliona.“

Naglašava da je potrošnja na lijekove u međuvremenu značajno povećana.

„Prošle godine smo potrošili 58 miliona konvertibilnih maraka na lijekove i ono što je potrebno pacijentima. Ne želim da se novac građana štedi dok pacijentima trebaju lijekovi i terapije.“

Obnova centralne intenzivne njege

Jedan od najvažnijih projekata trenutno je obnova centralne jedinice intenzivne njege, u kojoj se liječe najteži pacijenti.

„Centralna intenzivna njega je jedinica u kojoj su najteži pacijenti KCUS-a. Ti prostori moraju ispunjavati vrlo stroge standarde, a dugogodišnjim neodržavanjem došli smo u situaciju da je stanje bilo zaista derutno.“

Dodaje da su radovi već pokrenuti.

„Morali smo izmjestiti 20 pacijenata koji su na respiratorima na druge lokacije, a da niko od njih ne bude ugrožen. Sada smo već na pola puta da ponovo otvorimo potpuno obnovljenu intenzivnu njegu.“

Liste čekanja i rad vikendom

Pilav ističe da liste čekanja postoje u svim zdravstvenim sistemima, ali da je cilj da one budu kraće i transparentne. Kaže da su u KCUS-u poduzete mjere kako bi se čekanje skratilo.

„Liste čekanja nikada neće potpuno nestati. One postoje svuda, pitanje je samo koliko se dugo čeka. Napravili smo sistem u kojem je lista čekanja potpuno transparentna i svaki pacijent može provjeriti kada je na redu. Također smo uveli rad subotom i nedjeljom, čak i u dvije smjene, posebno na radiologiji gdje su najveće liste čekanja za magnetnu rezonancu. Magnetna rezonanca radi od sedam ujutro do 11 navečer. Ljudi rade prekovremeno kako bismo smanjili liste čekanja.“

Nedostatak medicinskog kadra

Pilav kaže da je jedan od najvećih problema nedostatak medicinskog osoblja, posebno ljekara i medicinskih sestara.

„Nama nedostaje medicinski kadar – i ljekari i medicinske sestre. Imamo 1400 kreveta, ali ako nemate dovoljno osoblja koje će raditi s pacijentima, onda ste u problemu.“

Ističe da KCUS pokušava zapošljavati nove kadrove i vratiti ljekare koji su otišli u inostranstvo.

„Otvaranje Kliničkog centra znači i da naši ljekari koji su otišli vani žele da se vrate. Uspostavili smo kontakte s mnogim našim doktorima koji rade u inostranstvu i koji žele pomoći našem kadru.“

Reakcija na optužbe o zapošljavanju mimo konkursa

Na kritike da se u Kliničkom centru zapošljava mimo konkursne procedure, Pilav odgovara da će svaku takvu prijavu ozbiljno razmotriti.

„Ako bilo ko ima saznanja o protekciji ili nečasnim radnjama, molim da to prijavi direktno u moj kabinet. Na našoj web stranici postoji i mail za prijavu korupcije i ja ću insistirati da se svaka takva situacija sankcioniše na najstrožiji način. Ja sam prije ove funkcije bio u dežuri i operacionoj sali i želim se svijetla obraza tamo vratiti nakon mandata.“

Planovi: povratak transplantacijskih programa

Jedan od strateških ciljeva KCUS-a je jačanje transplantacijske medicine.

„Transplantacija organa je najviši nivo medicine jer objedinjuje skoro cijelu medicinu – od laboratorijskih pretraga do hirurgije. Naš cilj je da ponovo razvijemo transplantacijske programe i unaprijedimo ih.“

Podsjeća da su u tom procesu već ostvareni prvi kontakti s međunarodnim organizacijama.

„Imali smo posjetu delegacije Eurotransplanta i već smo krenuli u pravcu razvoja transplantacijskih programa koji ranije nisu bili dovoljno razvijeni.“

Problem dostupnosti citostatika

Pilav naglašava da nedostatak citostatika nije problem samo KCUS-a, nego cijelog zdravstvenog sistema.

„To nije problem samo Kliničkog centra. Taj problem postoji svuda u svijetu jer su to vrlo skupi lijekovi koje proizvodi mali broj velikih kompanija. Kada te kompanije biraju kome će prvo prodati lijekove, naravno da će prvo ići na velika tržišta poput Njemačke. Mi smo malo tržište i često smo u nepovoljnijoj poziciji.“

Poruka pacijentima

Na kraju razgovora Pilav poručuje da je cilj vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem.

„Kompletno osoblje Kliničkog centra, više od 3600 zaposlenih, ulaže ogroman trud. Ljekari, medicinske sestre, tehničari i svi ostali rade veoma težak posao i često rade prekovremeno. Klinički centar ide naprijed. Volio bih da pacijenti prijave svaku nepravilnost, ali i da pohvale ljude koji su na prvoj liniji, koji svakodnevno liječe pacijente i ulažu trud.”

federalna.ba