Djeca na udaru: Kako toksični zrak u Delhiju postaje zdravstvena kriza bez kraja

Toksični smog koji svakog novembra obavije indijsku metropolu Delhi ne štedi nikoga, ali najteže pogađa — djecu. Dok gusti oblaci zagađenog zraka lebde nad gradom od više od 20 miliona stanovnika, pedijatrijske klinike postaju prva linija odbrane u borbi protiv nevidljivog neprijatelja. Ovdje se u punim čekaonicama svakodnevno odvija borba za dječije zdravlje, dok zabrinuti roditelji pokušavaju da saniraju posljedice koje ostavlja sve opasnija i dugotrajnija sezona zagađenja.

Čekaonice pune djece s kašljem i otežanim disanjem

Ekipa BBC-a posjetila je jednu kliniku u Noidi, predgrađu Delhija, gdje je slika bila jednako mučna kao i prethodnih godina — ali sa sve većim intenzitetom. U pretrpanoj čekaonici stajali su roditelji s djecom koja kašlju, kišu, teško dišu ili se žale na bol u grudima. Većina njih počela je obolijevati u oktobru, kada je kvalitet zraka naglo opao na opasne vrijednosti, a vrijeme čekanja na pregled postalo znatno duže.

Toksični zrak nije novost u Delhiju. Svake zime, kombinacija niskih temperatura, slabe cirkulacije zraka, emisije iz automobila, industrijskog zagađenja i sezonskog spaljivanja žetvenih ostataka u okolnim državama stvara savršenu oluju.

Zrak 20 puta zagađeniji od preporuka WHO-a

Posljednjih sedmica, vrijednosti Air Quality Indexa (AQI) u Delhiju gotovo konstantno se kreću između 300 i 400 — što je više od 20 puta iznad granice koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Radi se o nivou zagađenja koji predstavlja rizik čak i za zdrave odrasle osobe, dok za djecu, starije ljude i bolesnike može biti izuzetno opasan.

Posebno se prati udio čestica PM2.5, sitnih čestica koje ulaze duboko u pluća i mogu izazvati dugoročne zdravstvene posljedice. Upravo te čestice najteže pogađaju najosjetljivije skupine — uključujući djecu čiji se imuni i respiratorni sistemi još razvijaju.

„Broj slučajeva porastao je deset puta“

Pedijatar dr. Shishir Bhatnagar iz Noide potvrđuje da je situacija alarmantna. „Ove čestice direktno utiču na imunitet djeteta. Njihov organizam još uči kako da reaguje na patogene, što ih čini izrazito ranjivima“, kaže on. Navodi da se broj pacijenata sa simptomima povezanim sa zagađenjem udvostručio i utrostručio tokom zimskih mjeseci:

„Tokom godine, oko 20–30% djece koju pregledam ima ovakve tegobe. U sezoni zagađenja taj broj raste na 50–70%. Ovo je postao sistemski, ozbiljan problem.“

Vlada svake godine uvodi hitne mjere — zabranjuje građevinske radove, ograničava saobraćaj i uvodi pravila o par-nepar registarskim tablicama. Ove godine pokušano je čak i vještačko izazivanje kiše putem cloud seedinga, ali bez uspjeha. Ipak, ništa od toga nije ublažilo krizu koja iz godine u godinu ponavlja isti scenarij: javnost je zabrinuta, a roditelji su očajni.

Lični pakao: Priča majke koja je jedva spasila svoju bebu

Za Khushboo Bharti (31), borba protiv smoga nije apstraktna – to je traumatično iskustvo koje je moglo završiti tragično. Njena jednogodišnja kćerka Samaira jedne noći se probudila s jakim kašljem i nekontrolisanim povraćanjem. Kućni tretmani nisu pomagali, a stanje se pogoršavalo iz minute u minutu.

„Na putu do bolnice nije reagovala ni na šta. Nije dizala glavu. To je bio najstrašniji trenutak u mom životu“, prisjeća se Bharti.

Djevojčica je provela dva dana na kiseoničkoj podršci i nebulizaciji steroidima, nakon čega je dijagnosticirana s upalom pluća. Iako se oporavila, njena majka kaže da se strah uvukao u sve pore života: „Kada samo jednom zakašlje, uhvati me panika.“

Drugi roditelji, poput Gopala*, koji je prošle sedmice morao voditi svoju dvogodišnju kćerku u državnu bolnicu zbog zastoja u grudima, strahuju da je šteta možda već učinjena. „Rekli su nam da će neko vrijeme morati koristiti inhalatore“, kaže on tiho, svjestan da zagađeni zrak možda ostavlja trajne ožiljke na njenim plućima.

Brojna istraživanja ukazuju da je izloženost zagađenju kod djece povezana sa sporijim razvojem, slabijim imunitetom, pa čak i smanjenim kognitivnim sposobnostima. Najnovija studija Univerziteta Cambridge, obuhvativši gotovo 30 miliona ljudi, otkrila je vezu između određenih zagađivača zraka i povećanog rizika od razvoja demencije, uključujući Alzheimerovu bolest.

Razmišljanje o odlasku iz Delhija

Sve više roditelja razmatra mogućnost da napusti glavni grad. „Šta vrijedi živjeti u gradu u kojem moje dijete ne može normalno disati?“ pita se Bharti.
„Ne možemo tek tako otići — posao mog supruga je ovdje — ali čim budemo mogli, selimo.“

Dok privilegovanija djeca pohađaju online nastavu ili ostaju u zatvorenom prostoru, stotine hiljada djece iz siromašnih porodica nemaju tu mogućnost.

Pulmolog dr. A. Fathahudeen upozorava da je situacija za njih posebno teška: „Oni žive u skučenim prostorijama, koriste zagađivačka goriva za kuhanje, izloženi su prašini i saobraćaju. Kada izađu napolje — čeka ih još gori zrak.“

Njihova pluća su, kaže, pod konstantnim napadom, što može dovesti do trajnih oštećenja. Ako se ovakve infekcije ne liječe na vrijeme, posljedice mogu biti slične onima koje se viđaju kod dugogodišnjih pušača. Roditelji s pravom pitaju — dokle tako?

Seema*, majka dvoje djece, kaže: „Djeca rastu, trebaju im parkovi, kretanje, igra. A mi im to uskraćujemo. Protestuju, plaču… ali šta da radimo? Ne usudimo se pustiti ih vani.“

*Imena sagovonika su izmijenjena.

federalna.ba/BBC