Salkić: Moramo učiti iz grešaka i vratiti političku snagu Bošnjaka u RS-u; Dizdar: Nužno je jedinstvo

Od ideje do realizacije, put je dug. Najbolje to pokazuje izborni rezultat Koalicije za državu u Republici Srpskoj. Ko je zakazao? Jesu li probosanske stranke odustale od Narodne skupštine RS-a? Gosti emisije Plenum bili su: Ramiz Salkić i Nerin Dizdar.

Salkić: Veliki je gubitak što nećemo imati državnog poslanika iz entiteta RS

Kandidat za predsjednika RS-a (SDA), Ramiz Salkić, izjavio je da je na izborni rezultat probosanskih političkih snaga u ovom entitetu uticalo više faktora, među kojima su razočarenje birača, slabija politička mobilizacija i podijeljen nastup političkih stranaka.

„Puno se dešavalo u proteklim godinama kada je u pitanju izbor i odabir Bošnjaka u entitetu RS da borave u entitetu RS, da glasaju, da se prijavljuju. Ako govorimo o zadnjim izborima, onda možemo kazati da je tu više faktora koji su uticali na sam izborni rezultat“, rekao je Salkić.

Kao jedan od razloga naveo je razočarenje dijela birača onim što se dešavalo u prethodne četiri godine.

„Ljudi su razočarani u ono što se dešavalo prije četiri godine. Mnogi su se osjećali iznevjereni, prevareni, a možda se više moglo uraditi kroz Ministarstvo, da se ljudi animiraju, da se politički osvijeste i podigne ta svijest“, kazao je.

Dodao je da je na rezultat uticala i činjenica da probosanske političke stranke nisu nastupile zajedno.

„Imali smo ovu koaliciju i nasuprot ove koalicije dvije liste, NiP-a i Stranke za BiH, koje su uzele određeni broj glasova, pri čemu se apsolutno znalo da neće imati mogućnost da izaberu bilo koga“, naveo je Salkić.

Istakao je da iz napravljenih grešaka treba učiti te da ne smatra da je sve izgubljeno.

„Ja ne mislim da je sve izgubljeno. Ja ne mislim da se mi ne možemo podići, ne možemo vratiti, ne možemo povećati broj narodnih poslanika u budućnosti, ali trebat će jedna sveobuhvatna, široka, sistemska reakcija svih političkih subjekata kojima je stalo do Bosne i Hercegovine“, rekao je.

Govoreći o posljedicama izbornog rezultata, Salkić je kazao da je vrlo izvjesno da će u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske odnos biti četiri naprema četiri.

„Vrlo je izvjesno da će u Vijeću naroda, u Klubu Bošnjaka, biti odnos četiri naprema četiri, dakle četiri delegata iz reda političkih subjekata okupljenih u ovoj koaliciji i četiri koji će doći iz SNSD-a. I to je velika opasnost i veliki gubitak za našu političku borbu“, kazao je.

Podsjetio je da je ranije bilo pet delegata, što je bilo dovoljno za pokretanje procedure zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

„Bilo je pet, što je dovoljno da se pokrene procedura zaštite vitalnog nacionalnog interesa, a u ovom trenutku činjenica će biti četiri-četiri“, naveo je.

Salkić je istakao da je jedan od glavnih razloga zajedničkog nastupa bio pokušaj da se sačuva državni poslanik koji dolazi iz Republike Srpske.

„Naša glavna motivacija zajedničkog nastupa bila je da sačuvamo državnog poslanika koji dolazi iz entiteta RS, znajući koja je važnost te pozicije. Nažalost, nismo to uspjeli zbog različitih faktora, da li pojedinačnih sujeta, slabog odziva ili nečega drugog. Mi sada možemo samo konstatovati da je to tako, ali moramo tražiti način da u budućnosti to ne bude tako“, rekao je.

Prema njegovim riječima, građani koji žive izvan Bosne i Hercegovine spremni su dati svoj doprinos, ali im je potrebno poslati drugačije poruke iz zemlje.

„Ja sam uvjeren da ljudi koji vole Bosnu i Hercegovinu, a žive izvan Bosne i Hercegovine, jesu voljni da se politički na neki način aktiviraju i daju svoj doprinos, ali moraju iz Bosne i Hercegovine nekako doći malo drugačije poruke, svježije, jače, optimističnije“, kazao je.

Salkić je naveo da negativna slika koja se stvara u javnosti može djelovati demotivišuće na birače.

„Mi imamo, nažalost, nekih medija koji predstavljaju da je sve ovdje crno, da smo mi svi neki najgori mogući politički predstavnici i onda su ljudi demotivisani. A ne možemo mi doći do svakog čovjeka i njemu objasniti koliko je to važno“, rekao je.

Govoreći o izlaznosti birača, naveo je primjer Bratunca.

„Ja sam svjedočio u Bratuncu da je na dan izbora bilo najmanje 500-600 automobila sa srbijanskim registarskim tablicama. Oni su došli da glasaju. Imao sam priliku da sretnem desetak-dvadeset Bošnjaka koji su došli da glasaju iz Švicarske, iz Njemačke i tako dalje“, kazao je.

Istakao je da je potrebno razvijati političku svijest, ali i promijeniti odnos institucija u Federaciji BiH prema ljudima koji odluče prijaviti prebivalište u mjestima iz kojih su protjerani.

„Mi moramo razvijati tu političku svijest. Ali jedna još dodatna stvar koja nas može ojačati unutar Bosne i Hercegovine jeste da konačno shvate kantoni i Federacija da ne mogu i ne trebaju ukidati prava ljudima koji se odlučuju prijaviti svoje prebivalište u mjesto odakle su protjerani“, rekao je.

Salkić tvrdi da veliki broj Bošnjaka koji žive u Republici Srpskoj i dalje ima lične dokumente u Federaciji BiH zbog straha da bi mogli izgubiti određena prava.

„Ja mogu sada kazati da je više hiljada Bošnjaka koji danas žive u entitetu RS, a koji imaju lične dokumente u Federaciji, u strahu da će ostati bez prava na liječenje, u strahu da će ostati bez boračkih prinadležnosti, da će izgubiti neka socijalna prava“, naveo je.

Kao primjer naveo je Doboj, ističući da dio Bošnjaka koji tamo žive nema prijavljeno prebivalište u tom gradu.

„Zašto nama u Doboju živi možda dvije i po, tri hiljade Bošnjaka bez lične karte u Doboju? To je, dakle, do vlasti. Ne govorim sada samo o ovoj, već i ranije, sveukupno. Moramo razumjeti šta je važnost tog glasa“, kazao je.

Govoreći o političkom ambijentu u Republici Srpskoj, Salkić je ocijenio da su izborni rezultat i stanje među Bošnjacima posljedica i psihološkog pritiska, pritiska vlasti i medija.

„Izborni rezultat i cjelokupno stanje procesa povratka, da tako kažem, iako je izlišno sada pričati o procesu povratka, već o ljudima koji žive tu, posljedica je, između ostalog, i psihološkog pritiska, i pritiska vlasti, i medija, i svega onoga što se dešava“, rekao je.

Prema njegovim riječima, stvara se ambijent u kojem se Bošnjaci trebaju osjećati kao da ne žele živjeti u tom prostoru.

„Kreira se ambijent i okruženje u kojem ljudi, evo govorim o Bošnjacima, trebaju da požele da ne žive. Dakle, kada imate veličanje ratnih zločinaca, onaj koji je preživio genocid, preživio neki logor i progon, postavi sebi pitanje gdje sam ja došao“, kazao je.

Salkić smatra da će takve politike biti nastavljene.

„Sigurno da ćemo imati nastavak takvih politika. I to što govori Sanja Vulić i ovo što je izjavljivao Milorad Dodik ovih dana, ja o tim politikama govorim od 2010. godine. Nažalost, neki su to htjeli razumjeti, neki nisu htjeli, a mnogi su vrlo često govorili da se Dodik bori za vlast i da to radi da bi ostao na vlasti“, naveo je.

Ocijenio je da se radi o sistemskom političkom pristupu.

„Radi se o jednom sistematskom pristupu koji ima za cilj razgradnju države Bosne i Hercegovine. Bošnjaci, generalno, mi koji smo u entitetu RS, moramo se razumjeti kao oni koji brane Bosnu i Hercegovinu. Bez Bošnjaka u entitetu RS Bosna i Hercegovina bi bila besmislena“, rekao je Salkić.

Ponovio je da je broj glasova bio dovoljan za izbor državnog poslanika, ali da je podijeljenost dovela do drugačijeg rezultata.

„Mi smo i sada imali dovoljan broj glasova da imamo državnog poslanika. Svjesno, nesvjesno, namjerno, podijelili smo se i to sada nije važno. U ovom trenutku nije važno ko je kriv. Mi nemamo državnog poslanika“, kazao je.

Prema njegovim riječima, zajednički nastup omogućio bi i veći broj poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

„Isto tako, da se nismo podijelili, mi bismo sada imali pet narodnih poslanika bez ikakve dileme. Ja razumijem i govorio sam vrlo često o tom razočarenju naše dijaspore i glasača nakon svega što se desilo prije četiri godine, ali mi uvijek moramo iznova“, rekao je.

Salkić je podsjetio na zajednički nastup SDA i SDP-a, navodeći da je očekivao priključivanje i drugih političkih stranaka.

„SDA i SDP su imali neku priču, napravili su ovu koaliciju. Imali smo određeno povjerenje, dobili smo određenu podršku, trebali su se i drugi priključiti. Kada su odluke donesene, ja sam snažno pogurao tu priču i volio bih da su i sve druge političke partije“, kazao je.

Uvjeren je da se stanje može popraviti, iako ne tokom ovog mandata.

„Uvjeren sam da se stvar može popraviti. Ne u ovom mandatu, ali već na sljedećim lokalnim izborima to se može popraviti ako napravimo sistemski pravedan odnos prema ljudima, prema povratnicima koji žive u entitetu RS, a to je da se ljudi ne osjećaju odbačeno“, rekao je.

Dodao je da je potrebno više ulaganja u ekonomske, kulturne i druge projekte kako bi se ljudi osjećali ravnopravno.

„Da se kroz ovo ministarstvo uloži više sredstava u projekte koji će biti i ekonomski, i kulturni, i drugih sadržaja, da se ljudi osjećaju da su ravnopravni“, naveo je.

Kao primjer problema s kojim se suočavaju građani naveo je položaj penzionera koji žive u Republici Srpskoj, a zbog prijave prebivališta mogu ostati bez određenih prava iz Federacije BiH.

„Kada ste penzioner koji živi u Doboju, a onda federalna ili kantonalna vlada, koja je već nadležna, da penzionerima po 200 maraka, onda se vi zapitate: 'Pa šta sam ja, što sam ja izvadio ličnu kartu? Pa ja ću živjeti u Doboju u svojoj kući, imat ću ličnu kartu u Tešnju i dobit ću tih 200 maraka.' To su možda sitnice za nekoga, ali za te ljude je to puno, i više od svega toga je taj odnos, taj pristup“, rekao je.

Zaključio je da Bošnjaci koji žive u Republici Srpskoj ne trebaju biti posmatrani kao teret.

„Bošnjaci u RS-u nisu teret. Bošnjacima u Federaciji mi smo jedno. Mi samo trebamo da shvatimo da Federacija mora podržati te ljude, zato što smo mi svi zajedno branili ovaj dio Bosne i Hercegovine“, zaključio je Salkić.

Dizdar: Nužno je jedinstvo, nije kasno za sistemsku podršku povratnicima i dijaspori

Ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Nerin Dizdar govorio je o rezultatima izbora, nastupu probosanskih stranaka, odnosu prema dijaspori i potrebi sistemske podrške građanima Bosne i Hercegovine koji žive u entitetu Republika Srpska.

Komentirajući činjenicu da su probosanske stranke na izborima nastupile kroz više lista, Dizdar je kazao da je bilo moguće postići drugačiji izborni rezultat da je nastup bio jedinstven. Naveo je da su SDA i SDP postigli dogovor i zajedno nastupili s manjim partnerima, dok su Stranka za BiH i Narod i Pravda odlučili izaći samostalno.

„Ne mislim da je iko išao s nekom namjerom da iznevjeri, ali da je nedostajalo određene svijesti, da je nedostajalo određenog shvatanja ozbiljnosti situacije, to mislim da je više nego jasno“, rekao je Dizdar.

Prema njegovim riječima, izborna matematika pokazuje da bi probosanski blok imao još jednog zastupnika u državnom parlamentu da su svi politički subjekti nastupili zajedno. Kao jedan od razloga slabijeg izbornog rezultata naveo je i dugogodišnji pad izlaznosti, uključujući među građanima Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu.

Dizdar je govorio i o mjerama koje njegovo ministarstvo provodi u saradnji s dijasporom, uključujući kulturnu i društvenu saradnju, ali i podršku investicijama u Bosnu i Hercegovinu. Istakao je da je potrebno raditi na stvaranju pozitivnije klime i šire sistemske podrške.

Kao primjer potencijala dijaspore naveo je St. Louis, gdje, prema njegovim riječima, živi između 50.000 i 70.000 osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Smatra da bi veća izlaznost građana iz dijaspore značajno utjecala na zastupljenost u institucijama vlasti.

„Samo kad bi oni glasali, samo iz jednog St. Louisa, većina ih dolazi iz područja Entiteta Republika Srpska, imali bismo znatno veću zastupljenost, gotovo neizbježno učešće u strukturama vlasti“, kazao je Dizdar.

Govoreći o razlozima slabije izlaznosti, Dizdar je naveo i procedure registracije za glasanje iz inostranstva. Smatra da bi Centralna izborna komisija BiH trebala mijenjati postojeće procedure, posebno praksu prema kojoj se građani u inostranstvu za svaki izborni ciklus ponovo registruju.

„Mislim da centralna izborna komisija konačno mora promijeniti svoje procedure, jer se našim građanima u inostranstvu, ja lično to smatram diskriminacijom, traži da se prilikom svakog izbornog ciklusa moraju ponovo registrovati za izbore“, rekao je Dizdar.

Osvrnuo se i na pitanje vlastite odgovornosti, s obzirom na to da je Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica resor koji vodi. Kazao je da je kao ministar učinio ono što je smatrao mogućim, te da je unutar SDP-a učestvovao u pregovorima o zajedničkom nastupu.

„Kao ministar sam radio najbolje što sam mogao i smatram da sam uložio maksimalne napore da se učini sve što je moglo“, rekao je Dizdar.

Istakao je da pitanje političke zastupljenosti građana u Republici Srpskoj i dijaspore ne može biti odgovornost samo jednog ministarstva, već zahtijeva širi politički konsenzus.

„Nije to stvar jednog ministarstva, nego stvar države BiH. Moramo shvatiti da je to interes“, kazao je Dizdar.

Govoreći o mogućnosti da se građani iz dijaspore politički organizuju, Dizdar je kazao da bi podržao i takvu inicijativu.

„Neka ti ljudi naprave listu dijaspora, ako treba. Neka glasaju za svoju listu ljudi, dakle, iz dijaspore, mi ćemo im pomoći da naprave tu listu. Nek glasaju, nek biraju predstavnike, sutra u Skupštine opština, kad budemo imali lokalne izbore, samo da se popravi to stanje, jer je to nužno za ovu državu“, rekao je.

Dizdar je ocijenio da pad političke zastupljenosti traje godinama i da do sada nije postojao dovoljno kvalitetan i sistemski odgovor. Istakao je i da ne smatra da je kasno za promjene, te da Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i dalje ima važnu ulogu.

Prema njegovim riječima, potrebno je uspostaviti širu mrežu podrške građanima koji žive u Republici Srpskoj, uključujući ekonomsku i sigurnosnu podršku. Kao primjer naveo je ljude koji se vraćaju i pokreću poslovanje u svojim sredinama.

„Imate ljude koji tamo osnivaju firme, evo, imali smo u zadnjih četiri godine preko dvadeset naših ljudi koji su napravili firme tamo, koji su se vratili, koji žive, koji žele da investiraju u svoje matične sredine iz Švedske, iz Njemačke, ali je bitno da ljudi osjete podršku sistema kad već tamo imate sistem koji negira, osporava prava, koji ih tretira kao problem, a ne kao svoje sugrađane“, zaključio je Dizdar.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.