"Digitalna izolacija": Hoće li Iran trajno isključiti pristup internetu?

Iran je deset dana u jednom od najekstremnijih isključenja interneta u historiji, pri čemu je 92 miliona građana ostalo bez svih internet usluga, a došlo je i do prekida telefonske i SMS komunikacije.

Vlada je 8. januara isključila internet, navodno kako bi ugušila proteste i spriječila međunarodni nadzor nad represijom nad demonstrantima.

Iranijski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da je internet isključen zbog, kako je rekao, vanjskih „terorističkih operacija“.

Trajno ograničenje pristupa globalnom internetu?

Vlada nije objavila kada će se usluge interneta vratiti, ali novi izvještaji sugerišu da vlasti planiraju trajna ograničenja.

15. januara, IranWire je izvijestio da je glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani novinarima rekla kako međunarodni pristup internetu neće biti dostupan najmanje do iranskog Nove godine krajem marta.

Promatrači slobode interneta iz FilterWatcha vjeruju da vlada brzo implementira nove sisteme i pravila koja će Iran izolovati od globalnog interneta.

„Ne bi trebalo očekivati ponovno otvaranje međunarodnog interneta, a čak i nakon toga, pristup korisnika neće se vratiti na prethodni nivo“, navodi FilterWatch, pozivajući se na neimenovane izvore iz vlade.

Historija kontrole interneta u Iranu

Iran već godinama strogo kontroliše internet; većina zapadnih društvenih mreža i platformi je blokirana. Mnogi ipak pristupaju popularnim aplikacijama poput Instagrama koristeći VPN-ove.

Organizacija Access Now ističe da je Iran često koristio isključenja interneta kako bi prikrio nasilje nad demonstrantima, uključujući masovne blokade tokom protesta 2019. i 2022. godine te u sukobu s Izraelom u junu 2025.

Trenutni prekid traje duže od svih prethodnih.

Utjecaj na građane i ekonomiju

Pristup internetu od suštinskog je značaja, ističu aktivisti, jer njegova blokada ugrožava živote i omogućava vlastima da prikrivaju kršenje ljudskih prava.

Već postoje izvještaji o negativnom utjecaju na ekonomiju, posebno u e-trgovini.

Do 18. januara, Agencija za ljudska prava HRANA procijenila je više od 3.300 potvrđenih smrtnih slučajeva demonstranata, sa još 4.380 slučajeva pod istragom. Broj hapšenja dostigao je 24.266 u 187 gradova.

Pravi broj žrtava vjerovatno je znatno veći, ali nedostatak pristupa internetu otežava nezavisnu provjeru.

Kuda ide internet u Iranu?

FilterWatch tvrdi da trenutni prekid predstavlja početak ekstremnije „digitalne izolacije“ i pojačanog nadzora nad online sadržajem.

Amir Rashidi, direktor cyber sigurnosti i digitalnih prava u Miaan Grupi, vjeruje da vlasti planiraju sistem u kojem pristup globalnom internetu neće biti automatski, već odobren kroz registraciju i provjeru korisnika.

Glavne odluke sve više donose sigurnosna tijela, a ne civilna ministarstva. Motiv može biti i zaštita od cyber napada, ali implementacija može biti neujednačena zbog unutrašnjih političkih i tehničkih izazova.

Poređenje s Kinom i Rusijom

Ako planovi budu sprovedeni, Iran bi se mogao kretati prema modelu sličnom Kini i Rusiji.

Kina već decenijama kontroliše pristup internetu preko tzv. „Great Firewall“ sistema.

Rusija testira sistem „Ru-net“ koji može u slučaju krize izolovati zemlju od globalnog interneta.

Iran bi, prema izvještajima, mogao kombinovati ove pristupe.

Tehnička rješenja i budućnost

Napredak u Low Earth Orbit (LEO) satelitskim internet uslugama, poput Starlinka, omogućava dijelu korisnika da zaobiđu blokade.

Postoje i nove aplikacije koje koriste mesh mreže preko Bluetootha, čime omogućavaju lokalnu povezanost čak i bez interneta.

Profesor Alan Woodward sa Univerziteta Surrey vjeruje da je budućnost globalnog interneta neizbježno univerzalna, iako će represivni režimi stalno pokušavati ograničiti pristup.

federalna.ba/BBC