Demokratska očekivanja na Balkanu - samo nek ne puca

Bilo bi neprecizno reći da se ne pamti ovakav haos kakav su izazvali izbori u Srbiji jer takvog haosa nikad nije ni bilo. Ono 2000. godine, kad je pao Milošević je bila sasvim druga priča. Tad je bilo pitanje priznanja rezultata, a sad je sve u pitanju, pa čak i formiranje vlade, iako rezultati nisu sporni, posebno oni predsjednički gdje je Aleksandar Vučić osvojio oko 58 % glasova. Na parlamentarnim izborima je koalicija oko SNS-a osvojila 42,3 % i ovoga puta ne mogu sami formirati vladu.

„Pa ja mislim da su rezultati dobri za region zato što je monolitna Vučićeva vladavina načeta prije svega kad je u čitanju SNS koja je doživjela značajan pad glasova, a naročito zbog rezultata izbora u Beogradu. Glavna je to poruka za region da najvjerovatnije u doglednoj budućnosti mogu da odahnu od velikosrpskih ambicija iz više razloga – zbog toga što Vučić kao Buridanov magarac ne zna šta bi prije – sijeno ili vodu. U ovom momentu ne znam ko bi volio da je u njegovoj koži s obzirom da sa jedne strane ima Putina, a sa druge očigledno da će Vašingrton sve više stezati obruč oko Srbije u novom svijetu u kom neutralnost koju Vučić zagovara više ne prolazi", rekao je novinar Dinko Gruhonjić.

„Ono što je važno za zemlju je da je uticaj ukrajinske krize bio ogroman na rezultate, da se Srbija dramatično pomjerila u desno, da sam sam kriv što liste SNS zahvaljujući odgovornom ponašanju imaju nešto manje glasova ali ćemo o tome voditi računa prilikom formiranja vlade i nećemo je formirati sa onima koji su na neodgvoran način zloupotrjebljavali navijačko opredjeljenje našeg naroda. Ovo vam govorim zato što će Srbija morati da se opredijeli kako i na koji način će u budućnost", istakao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

U ovim neodgovornima mnogi vide SPS i Ivicu Dačića, koji je sam sebe kandidovao za premijera, a koji su snažno zagovarali rusku stranu, što kao što vidimo nakon najnovijeg glasanja u Ujedinjenim Nacijama, gdje je Srbija glasala za suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava.

Predsjednik SPS-a Ivica Dačić: „Naravno kao i do sada mi smo ponosni na rezultate koje smo zajedno ostvarili svih ovih godina. Naravno, mi smo koalicija koja je osvojila 11% glasova i na Vučiću je da donosi odluke o daljem načinu. Samo želim da kažem u ime naše koalicije da smo mi spremni na nastavak kao i do sada."

I matematika kaže da bi ovi stalni partneri mogli lako formirati vladu. Malo, međutim štekće u gradu Beogradu gdje će se na četiri izborna mjesta ponoviti izbori zbog nepravilnosti.

„Kad bi sve bilo idealno, odnos vlasti i pozicije bi bio 55 – 55. S obzirom da će se na nekim mjestima ponavljati, taj odnos može da se promijeni, može da ode u korist vlasti, a ako svi izađu može da bude u korist opozicije . Mi ćemo naše birače pozvati da glasaju za opoziciju i za poštovanje volje građana Beograda, a to je da dođemo do promjene vlasti i da zajedno vodimo na drugačiji način nego do sad", kazao je Dragan Đilas, Ujedinjeni  za pobjedu Srbije.

Ponovljeni izbori će se održati 16. aprila. Tek nakon toga bi Republička izborna komisija mogla da zaključi rezultate. Ako im se bude dalo. Na brojne nepravilnosti zatvarali su oči, a za svaku neažurnost ili problem sa nepravilnošću, odgovorni su opravo oni. A njih je bilo možda više nego ikad, posebno na jugu gdje su glasali Srbi sa Kosova.

„Da je izborni dan izgledao kao na tih 46 biračkih mjesta gdje je... svi oni mehanizmi zaštite integriteta biračkog prava su na tim mjestima kompromitovani", istakao je Raša Nedeljkov, šef posmatračke misije "Crta".

Ipak, ključni problem sa izborima nije sami izborni dan, bio on na jugu ili bilo gdje drugdje gdje su uočene nepravilnosti.

„Moramo imati precizne informacije i pokazatelje šta je loše i šta je problem a koji suštinski unišava potencijal za slobodne izbore. To nisu stvari tokom izbornog dana još uvijek, ono što suštinski uništava demokratski potencijal izbora su stvari prije izbora. Od pritisaka, medijski u potpunosti izostanak pluralizma, prije svega nacionalni i elektronski koji izvještavaju pristrasno i okolnost u kojoj državne institucije svojim resursima učestvuju u kampanju za stranke koje su na vlasti", dodaje Nedeljković.

Krizne situacije drastično smanjuju, prije svega demokratska očekivanja, posebno na Balkanu, gdje je demokratija ionako krhka i nikad u potpunosti ostvarena. Očekivanja su – samo nek ne puca.

„U vrijeme od kad sam predsjednik nije bilo nikakvih ratova, ničija majka nije zaplakala zbog toga što joj je deijte vraćeno u kovčegu. Za moje vrijeme Srbija je najbrže ekonomski rasla, najviše je izrađeno puteva, pruga, plate su najbrže rasle, čak i penzije... To su istorijske činjenice. Možete nekoga da volite, a možete da ne volite. Ja ne mislim da je Milošević kriv za sukobe i rat. Samo mislim da je imao odgovornost i da je morao to mnogo ranije da zaustavi pa makar sam snosio teže političke posljedice nego što se to kasnije događalo", naveo je Vučić.

„Ovo je odlična klima za autokrate. Vidjeli smo da je Orbanu uspjelo bolje nego Vučiću, a vidjećemo kako će se Orban ponašati...mislim da se oni ne pitaju, jesu iskoristili momentum straha jer u ovakvim nesigurnim vremenima oni su iskoristili momentum da pošalju poruku sigurnosti, da su jedini oni ti koji se predstavljaju kao spasioci i Orban je jahao na tome, više nego Vučić, koji se nije toliko bavio tim stvarima ali mislim da je bez obzira na sve rezultat veliko razočaranje za njega i da mu Ukrajina nije previše pmogla možda iz razloga što najveći dio opozicije pokušava Vučića da prestigne s desna, a kao što znamo preticanje se vrši sa lijeva", dodaje Gruhonjić.

Ovo je prilog iz magazina Svijet. Kompletnu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba