Poljoprivrednici u neizvjesnosti: Žetva na pomolu, a otkupna cijena nepoznata
Poljoprivrednici ponovo u neizvjesnosti. Žetva pšenice trebala bi početi za nekoliko dana, ali otkupna cijena ponovo nepoznata. Prognoze nisu dobre. Odnos ulaganja i zarade, bez sumnje, vodi ih u minus. Pomoći nema, a dodatno su odmogle visoke temperature i suša proteklih sedmica. U sjeni problema ostali tradicionalni Dani oglednih polja stranih žita koji su i ovaj put okupili brojne poljoprivrednike i stručnjake. Predstavili su nove sorte i inovacije u proizodnji, te još jednom zatražili podršku nadležnih.
Da je žetva počela prije sedam dana, prinosi bi bili natprosječni – i do 10 tona po hektaru. Međutim, nakon talasa visokih temperatura prošle sedmice, i količina i kvalitet roda su znatno pali, kažu proizvođači koji navode da bi ovogodišnji prinos mogao biti prosječan, ali strahuju da bi cijena mogla biti ispod svakog prosjeka.
“Od 600 do 800 kilograma po dulumu ili šest do osam tona po hektaru, na otkupnu cijenu ne moemo uticati”, govori proizvođač Đuro Cvijić.
“Još uvijek se ne zna cijena, kao ni prošle godine, a dolazimo do vršenja. Pšenica brzo sazrijeva, a ne znamo ni šta će biti ni koliko, ni da li ćemo je uopšte skinuti zbog vremenskih uslova”, ističe proizvođač Petar Stevanović.
Da je “pšenica berzanska roba na čiju cijenu se ne može uticati” - rečenica je koju svake godine slušamo u vrijeme žetve. Ono što ne čujemo jeste šta nadležni čine u vezi sa zaštitom domaće proizvodnje, posebno u svjetlu nekontrolisanog uvoza u jeku žetve, kada domaće pšenice ima dovoljno. Cijena se već naslućuje.
“Informacije koje dolaze do ministarstva jeste da možemo očekivati cijenu koja bi trebala biti od 30 do 32 feninga po kilogramu. Sigurno je da naši proizvođači neće biti zadovoljni tom cijenom”, poručuje Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a (SNSD).
“Sve ispod 40-45 feninga je mizerno za nas poljoprivrednike”, naglašava Stevanović.
A manifestacija, koja je bila povod današnjeg okupljanja, učesnicima je pružila priliku da se na parcelama poljoprivrednog dobra “Semberija” upoznaju sa 50 različitih sorti hljebnog žita.
“To, svakako, doprinosi daljem razvoju poljoprivrede i pronalaženju sorti koje su adekvatnije za određene tipove zemljišta, kao i sorti koje su prilagodljivije klimatskim uslovima, koji se iz godine u godinu mijenjaju”, ističe Branimir Andrić, direktor PD Semberija a. d. Bijeljina.
Na poljima su uloženi trud, znanje i nada - ali bez prave cijene i odgovora nadležnih, pa za mnoge proizvođače pitanje opstanka postaje važnije od pitanja prinosa.
federalna.ba