Dan žena u Bosni i Hercegovini obilježen velikim brojem akcija, konferencija te uličnih šetnji

Prilog Amra Ličina

Početak obilježavanja Međunarodnog dana žena bila je godina 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolju platu i pravo glasa. Ideju da se ovaj dan učini međunarodnim provela je Clara Zetkin, komunistička aktivistkinja i zagovornica ženskih prava. Ona je tu ideju koja je jednoglasno podržana, predložila 1910. godine na Međunarodnoj konferenciji radničkih žena u Kopenhagenu.

U Bosni i Hercegovini Dan žena obilježen je se velikim brojem akcija, konferencija te uličnih šetnji. U Tuzli neformalna ženska romska mreža "Uspjeh" započela je kampanju "Mjesec dana ženskog romskog aktivizma" na gradskim trgovima u Tuzli, Kaknju, Visokom i Prnjavoru. Indira Bajramović, predsjednica Udruženja Romkinja Bolja budućnost:

”U svakoj kategoriji se mogu naći romske žene. I pored toga, dodatno imamo predrasude i diskriminaciju koja je otvorenog tipa kada je u pitanju romska populacija.”

Fondacija CURE je organizovala mirovno - aktivistički marš povodom 8. marta na Pozorišnom trgu "Suzan Zontag“ u Sarajevu. Inače marševi su održani još i u Banja Luci, Bihaću i Tuzli. Vedrana Frapto iz ove Fondacije stava je da u Bosni i Hercegovini ni u posljednjih godinu dana nije došlo do značajnijih promjena kada su u pitanju prava žena:

”Statistike koje se nama plasiraju pokazuju da je nasilje nad ženama zastupljeno i da će jedna od tri žene doživjeti ili je već doživjela neki oblik nasilja u svom životu. Mi smo u prošloj godini imali 12 slučaja femicida u BiH. Što se tiče tržišta rada u BiH i dalje su žene neprepoznatljive.  Posebno se to odnosi na žene koje su višestruko marginalizovane u društvu. Tu je i izazov porodiljskih naknada u BiH, koje još uvijek nisu ujednjačene. Teškoj situaciji dodatan teret donijela je inflacija. Kad pogledamo ko je u BiH i širom svijeta najmanje plaćen za količinu posla koju obavljaju – to su žene.”

Predstavnice brojnih udruženja koja okupljaju žene u svim dijelovima Bosne i Hercegovine okupile su se danas u Sarajevu na svečanoj manifestaciji povodom obilježavanja 8. marta - Međunarodnog dana žena kako bi poslale poruku da samo ujedinjene mogu biti snažnije u ostvarivanju svojih prava. Seida Sarić, direktorica udruženja "Žene za žene International":

”Poruke prema vlastima, da mnogo više moraju raditi na osnaživanju žena, društveno, politički, ekonomski. Nasilje nad ženama mora prestati. Femicid mora prestati. I jednostavno mora mnogo više da se radi po pitanju poboljšanja položaja žena.”

U Banjoj Luci u organizaciji Udruženja Oštra nula održan je osmomartovski marš pod nazivom Nismo jeftina radna snaga. Kako su poručili sa skupa borba za prava radnika ne smije da isključuje daleko nezahvalniji položaj žena u bh. društvu. Milica Pralica iz Udruženja Oštra nula:

“Nekoliko organizacija i omladinskih udruženja, ali i građana i građanki su odlučili da jasno poruče kako nismo jeftina radna snaga.”

Međunarodna organizacija za migracije i Služba za poslove sa strancima obilježili su Međunarodni dan žena u Privremenom prihvatnom centru "Ušivak". Anđela Panda, migrantkinja iz demokratske republike Kongo:

 “Želim se zahvaliti svim ženama koje su nam pružile pomoć, kao i onim ženama koje su se u istoriji borile za prava žena. Međutim ne smijemo zaboraviti ni muškarce jer i oni imaju svoju odgovornost i oni su nam također pomagali na tom putu.” 

Na konferenciji pod nazivom "Rušenjem stereotipa i predrasuda do ostvarivanja ravnopravnosti spolova u informaciono-komunikacionim tehnologijama i inovacijama" koju je danas organizovala Agencija za ravnopravnost spolova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH navedeno je da je IKT sektor odlična prilika za smanjenje rodne neravnoteže u privredi.

Međunarodni dan žena prilika je da se ukaže na nasilje nad ženama, nejednakost spolova i zatraže veća prava za žene u zemljama u kojima to nije slučaj. Što se tiče Bosne i Hercegovine iako je trenutno položaj žena u društvu bolji u odnosu na ranije, činjenica je da one još uvijek u potpunosti nisu stekle svoja prava u ekonomskom, političkom i socijalnom smislu.