Dačić: Nisam zadovoljan govorom Plenkovića, nije mogao da ne pomene agresiju
Šef srpske diplomatije Ivica Dačić izjavio je da se tokom prošlonedjeljne posjete Zagrebu trudio ne govoriti o temama o kojima se Srbija i Hrvatska ne slažu i da nije zadovoljan obraćanjem hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Dačić, koji se 6. januara obratio okupljenima na božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Zagrebu, kao i Plenković, rekao je u emisiji RTS-a da se tog dana, prema instrukcijama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, trudio da ne govori "o nečemu o čemu dvije strane misle različito".
"Nisam potpuno zadovoljan kako je Plenković govorio, nije mogao pitanje agresije da ne pomene, a ja sam govorio prije njega, i nisam bio u prilici da odgovorim. Mislim da nije bilo mjesto za tako nešto. Ako ističemo samo oko čega se ne slažemo, nećemo daleko stići", kazao je Dačić.
Plenković je na prijemu rekao da je potrebno unaprijediti odnose Srbije i Hrvatske, ali je dodao da pomirenje mora da se temelji "na činjenicama i istini".
"Hrvatska je bila žrtva agresije Miloševićevog režima i ta činjenica živi sa nama, živi sa porodicama nestalih, sa vojnicima, braniteljima, civilima. To naslijeđe je teško", kazao je Plenković u petak.
Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac, lider Srba u Hrvatskoj i domaćin Božićnog prijema SNV-a, kazao je u istoj emisiji da je taj skup "došao kao iznenadni događaj koji je otvorio neku moguću perspektivu za poboljšanje odnosa", poslije događaja sa negativnim nabojem.
Pupovac je ukazao na dvije pozitivne dimenzije skupa u Zagrebu, navodeći da je jedno "iskazana spremnost za razgovor", a drugo početak tog razgovara u formatu ministar Dačić i ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, "koji je bio realno moguć u ovom trenutku".
Pupovac, koji je dan uoči božićnog prijema SNV-a u Zagrebu potpisao Deklaraciju o saradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije sa Tomislavom Žigmanovim, predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministrom u Vladi Srbije za ljudska i manjinska prava, rekao je da se jedino kroz razgovor može obnavljati povjerenje između vodećih predstavnika Srbije i Hrvatske.
"Mnogo stvari se dogodilo, bilo je mnogo poruka u medijskom prostoru koje produbljuju nepovjerenje, politički jezik koji se koristi ne doprinosi izgradnji povjerenja, mnogo je stvari koje su vodeće ljude udaljile, kao što su udaljile i dvije zemlje i sada je blagorodna stvar što se to dogodilo i što je premijer Plenković to prihvatio", naveo je Pupovac.
Žigmanov je u emisiji RTS-a rekao da je za njega "najosetljivije pitanje ratova, naslijeđa, nestalih, koje ima i najdublji i najveći humanistički značaj".
Dodao je da bi otvorena pitanja trebalo rješavati "u tehničkoj saradnji, razmenom podataka, i bez velikog prisustva medija".
Na konstataciju da postoji utisak da Hrvati imaju sva prava u Srbiji, Žigmanov odgovara da svega pet odsto đaka iz hrvatske manjine pohađa školu na hrvatskom, i da "može na prste jedne ruke da se navede" koliko je ljudi iz hrvatske zajednice zaposleno u javnom sektoru Srbije u poslednjih deset godina.
"Nismo imali uticaja u donošenju odluka koje nas se tiču, obilježavani smo kao da veličamo ustaštvo u obrazovnom sistemu", naveo je Žigmanov.
Dodao je da je bilo i pozitivnih koraka poput otkupa rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, i otvaranja odeljenja na hrvatskom jeziku u Subotici.
federalna.ba/Beta