Ćupter – Hercegovcima je cilj staviti ga rame uz rame s burekom i ćevapima

Ćupter ili, kako ga mnogi nazivaju, hercegovački domaći gumeni bombon, dobio je oznaku zemljopisnog podrijetla, što će pomoći njegovoj promociji i plasmanu na domaće i strano tržište. Ova autohtona slastica proizvodi se isključivo na području Brotnja i Ljubuškog.

Antoni Šajin se godinama bavi proizvodnjom ove hercegovačke slastice. Jedini je registrirani proizvođač ćuptera u našoj zemlji i nada se da će njegovim stopama krenuti i oni koji ovu slasticu proizvode u okviru svojih kućnih radinosti. Sam proces dobijanja oznake zemljopisnog podrijetla, kaže nam, nije bio lagan, ali se isplatio.

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić istakao kako je ovaj proizvod bio zaboravljen, a da ga grupa entuzijasta ponovo vraća u fokus – s ovom oznakom otvaraju se i dodatne mogućnosti za plasman tog proizvoda.

Nositelj projekta bilo je Društvo “Ante” iz Tepčića kraj Čitluka, koje već šestu godinu organizira Sajam ćuptera. Posjetitelji će se i ovoga puta moći upoznati s načinom proizvodnje i skladištenja ćuptera te sirovinama od kojih se pripravlja.

“Proizvodi se od autohtonih hercegovačkih sorti žilavke i blatine, bijele i crne sorte, a pravi se tako što se nefermentirani grožđani sok kuha sa brašnom ili grizom ili kombinacijom ta dva materijala”, objašnjava Šajin.

Desetljećima je ova slastica bila jedina koju su domaćice iz nekada siromašne Hercegovine imale, a posluživala se najčešće za božićne blagdane.

“Svi su inovativni uvijek bili, svjedok sam toga vremena. Kad bi se trebao praviti ćupter, muškarci bi gledali da vina što više ima, a žene bi otkinule malo da imaju za ćuptera”, govori Mario Doko, predsjednik Društva “Ante”.

Ovaj proizvod je danas prepoznat i među stranim turistima koji su u potrazi za domaćom autohtonom hranom. Antoniju Šajinu je, kaže, cilj bio staviti ga rame uz rame s burekom i ćevapima: “Turisti u Mostaru kada žele probati tradicionalnu gastronomsku ponudu, mogu probati ćupter i ćevape - ali ćupter da mogu probati i isto tako ga poslati kao suvenir. To mi je bio cilj napraviti hranu-suvenir i mislim da smo na dobrom putu”.

U tomu će, vjeruje, pomoći rješenje o zemljopisnom podrijetlu. Oznaka izvornosti je vrhunac ocjene proizvoda na nacionalnoj razini, a sada slijede koraci za zaštitu izvan tih okvira na području EU-a.

federa