Crna Gora 2025: Od demonstracija i blokada do evropskih prekretnica

Od šoka zbog masovnog ubistva koji je potresao naciju već prvog dana ove godine do konkretnih pomaka na evropskom putu, Crna Gora je tokom 2025. prolazila kroz turbulentno razdoblje obilježeno intenzivnim društvenim, političkim i ekonomskim izazovima.

Protekla godina donijela je izazove i u bilateralnim odnosima s Hrvatskom, te žestoku raspravu o investicijskim planovima i budućem ekonomskom razvoju zemlje.

Masovno ubojstvo, studentski prosvjedi i blokade

Na samom početku godine, 1. januara, muškarac u okolini Cetinja je na pet različitih lokacija otvorio vatru i ubio 12 ljudi, među kojima i dvoje djece. Napadač je potom izvršio samoubistvo, a slučaj je postao jedno od najtežih masovnih ubistava u novijoj historiji. O uzrocima se dugo raspravljalo u crnogorskoj javnosti, izostalo je službeno objašnjenje, a postavljalo se pitanje kako je psihički labilnoj osobi bilo dostupno oružje, prenosi Hina.      

Masakr na Cetinju pokrenuo je studentske demonstracije pod vodstvom neformalne studentske organizacije “Kamo sutra”. Prosvjednici su pozivali na smjene odgovornih u sigurnosnom sektoru, tražeći odlučnije mjere protiv ilegalnog posjedovanja oružja i reforme sistema javne sigurnosti.

Širom zemlje pokrenula se javna rasprava o prevenciji nasilja i potrebi jačanja mentalnog zdravlja, obrazovnih programa i kontrole oružja. Vlada je, odgovarajući na zahtjeve građana i civilnog društva, najavila amnestiju za predaju ilegalnog oružja i potom strože kazne. 

Evropski put i pregovori o pristupanju

Paralelno s unutarnjim tenzijama, Crna Gora je 2025. nastavila ambiciozan evropski put. Tokom godine uslijedilo je nekoliko značajnih koraka u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom.

U januaru su u Bruxellesu uspješno zatvorena tri pregovaračka poglavlja, uključujući teme od intelektualnog vlasništva do industrijske politike – što je ocijenjeno kao najplodniji niz zatvaranja poglavlja u dugoj historiji crnogorskih pregovora. Time su označeni vidljivi pomaci u ispunjavanju tehničkih kriterija za članstvo.

Do kraja godine proces se nastavio ubrzavati: u decembar je Crna Gora zatvorila još pet poglavlja, među kojima su ključna ona o javnim nabavama, slobodi kretanja kapitala i ruralnom razvoju. Ta postignuća ocijenjena su kao prekretnica pred ulazak u novu fazu pregovora i pretvaranje zemlje iz kandidata u ozbiljnog pretendenta na članstvo.

Napredak prema EU bio je praćen i kritikama. EU je ukazivala na potrebu napredovanja u pravosuđu, vladavini prava i borbi protiv korupcije, što su pitanja koja su sadržana u ključnim poglavljima 23 i 24, koja su prva otvorena i koja će se zadnja zatvoriti. 

Crnogorski dužnosnici u svojim su javnim nastupima kao cilj označili 2028. godinu kao mogući datum priključenja EU. Dužnosnici i stručnjaci upozoravaju ipak da naredno razdoblje, posebno 2026. godina, ostaje zahtjevno, s brojnim obavezama koje crnogorska administracija mora ispuniti da bi se približila cilju. 

Odnos s Hrvatskom i regionalna diplomacija

Pomaci na evropskom putu nisu tekli bez trenja u regiji. Krajem 2024. Hrvatska je uskratila saglasnost za zatvaranje poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pristupnim pregovorima Crne Gore, kao reakciju na niz jednostranih poteza crnogorske vlasti te godine, poput prisvajanja školskog broda Jadran, prijetnji uklanjanjem spomen ploče u logoru Morinj, a sve je kulminiralo usvajanjem Rezolucije o genocidu u logoru Jasenovac. 

Ta blokada ostala je i početkom 2025., izazivajući diplomatske napetosti i podsjećajući da regionalni odnosi mogu direktno uticati na dinamiku evropskih integracija.

Prvi mjeseci 2025. obilježeni su pokušajima obnove dijaloga: ministarski i bilateralni sastanci u Zagrebu i Podgorici između državnih sekretara usmjereni su na rješavanje spornih tačaka, uključujući pitanje odštete za hrvatske građane zatvorene u logoru Morinju, usklađivanje popisa zatvorenika i imovinska pitanja.

Taj dijalog pokazao je da, unatoč blokadama u procesu pristupanja EU, dvije zemlje nastoje pronaći zajednički jezik o konkretnim bilateralnim temama.

Sredinom decembra, hrvatska vlada osnovala je povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, jer je, kako je obrazloženo, pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, posebno školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja dviju zemalja. Na čelo povjerenstva, kojem je zadatak aktivno voditi pregovore s Crnom Gorom, imenovan je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

U međuvremenu je Crna Gora također najavila osnivanje svog povjerenstva o ovom pitanju.

Politički kontekst i heterogenost vlasti

Politička scena u Crnoj Gori 2025. ostala je fragmentirana i heterogena, sa složenim koalicijama koje su često izražavale različite političke prioritete i pozicije.

Vlada premijera Milojka Spajića i njegova stranka Evropa sad uključila je i manjinske stranke Albanaca i Bošnjaka, no s druge strane u vlasti su uključene i prosrpske desničarske stranke predvođene predsjednikom crnogorskog parlamenta Andrijom Mandićem, često s različitim stavovima o ključnim pitanjima – od EU integracija do investicija i društvenih politika. 

Srpska pravoslavna crkva (SPC) nastavila je imati snažan uticaj na političke i društvene procese, što je kulminiralo incidentima tokom pokušaja postavljanja spomenika ratnom zločincu iz 2. svjetskog rata, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću u Beranama. Nakon intervencije policije, kip visok dva metra premješten je u jedan od manastira SPC, dok su čelnici crkve optuživani za pokušaje revizije historijskih činjenica.  

Nove tenzije u zemlji podignute su u jesen 2025., kada je u glavnom gradu došlo do tučnjave i ranjavanja nožem 25‑godišnjeg Podgoričana. Sumnja je pala na dvojicu turskih državljana, što je potaknulo niz incidenata - oštećenja vozila s turskim tablicama i napade na nekoliko turskih objekata. 

Crnogorska vlada privremeno je uvela vizni režim za turske državljane, a čak devet hiljada Turaka nakon incidenta napustilo je zemlju, dok je više od 30 turskih privatnih firmi ugašeno.

Tenzijama su prethodile netačne izjave prosrpskih desničara da se u Crnu Goru doselilo više od 100 hiljada Turaka.  

Ekonomska slika: rast, inflacija i investicije iz Emirata

Ekonomski kontekst Crne Gore u 2025. bio je stabilniji nego u prethodnim turbulentnim godinama, a po podacima Međunarodnog monetarnog fonda ekonomija je nastavila umjereni rast.

Realni rast kretao se po procjenama oko 3–4 posto, dok su inflatorni pritisci jačali sredinom godine, nakon ranijih smanjenja, te je inflacija do septembra dosegla 4,9 posto na godišnjoj razini, odražavajući rast cijena i dinamiku plaća u uvjetima stabilnijeg tržišta rada.

Iako su prosječne plaće u Crnoj Gori tokom 2025. bile oko 1.000 eura mjesečno, stvarni životni standard ostao je tema brojnih rasprava, jer vladine mjere ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica, po ocjeni analitičara, nisu dale značajne rezultate.

Posebnu pažnju privukla je investicija vezana uz Veliku plažu u Ulcinju. Vlada je potpisala sporazume o saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) koji otvaraju mogućnosti ulaganja u turističku infrastrukturu i razvoj nekretnina, s procjenama investicija do 20 milijardi eura. 

Međutim, ambiciozni planovi naišli su na snažno protivljenje lokalne vlasti i civilnog sektora, zabrinutih za očuvanje prirodnog i kulturnog identiteta plaže, zaštitu resursa i transparentnost procesa donošenja odluka. 

federalna.ba/Fena