COP27: Usvojena rezolucija o namjenskom fondu

Na godišnjoj konferenciji o klimi UN-a COP27 usvojena je rezolucija kojom se predviđa stvaranje namjenskog fonda kojim će se pomoći siromašnim zemljama pogođenim klimatskim katastrofama. Ovaj dogovor je prijeko potreban, ali nedovoljan, njime se ne podstiče na uklanjanje uzročnika emisije štetnih plinova - smatraju iz UN-a ali i Evropske unije.

Nakon napetih pregovora koji su trajali cijelu noć, u Šarm eš-Šeiku na klimatskoj konferenciji UN-a, glasnim aplauzom prisutni su pozdravili odluku o osnivanju namjenskog fonda za finansiranje klimatskih šteta koje su već pretrpjele posebno ranjive zemlje. Odluka COP27 već se spominje kao historijska, a usvojena je konsenzusom više od 200 zemalja na plenarnoj skupštini.

“Ove odluke nisu mrtvo slovo na papiru već zajednička poruku svijetu da smo poslušali poziv naših lidera, te sadašnjih i budućih generacija da odredimo pravi tempo i smjer za implementaciju Pariskog sporazuma i ostvarivanje njegovih ciljeva”, poručio je Sameh Shoukry, predsjednik COP27 i ministar vanjskih poslova Egipta.

“Borili smo se 30 godina i danas je u Šarm eš-Šeiku ovo putovanje dostiglo svoju prvu pozitivnu prekretnicu. Osnivanje fonda nije davanje milosrđa. To je avans za dugoročnije ulaganje u zajedničku budućnost. To je avans i ulaganje u klimatsku pravdu”, istakla je Sherry Rehman, ministarka okoliša Pakistana.

Dogovor se temelji na ključnom pitanju "gubitak i šteta", koji se odnosi na finansiranje zemalja pogođenih posljedicama klimatskih promjena. Tačnije, posebno ranjivim zemljama, da bi se isključile zemlje u razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine. Sporazum je važan, ali, kako kaže generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, očigledno neće biti dovoljan.

“Fond za gubitke i štetu je od ključnog značaja, ali nije rješenje ako klimatska kriza obriše s mape svijeta malu ostrvsku državu ili pretvori jednu cijelu afričku zemlju u pustinju. Svijetu je još potreban veliki skok kada je riječ o klimatskim ambicijama. Crvena linija koju ne smijemo preći je linija koja vodi našu planetu iznad temperaturne granice od 1,5 stepen. Da bi bilo nade da zadržimo taj 1,5 stepen, moramo masovno ulagati u obnovljive izvore energije i okončati svoju zavisnost od fosilnih goriva”, rekao je Guterres.

Da je sporazum nedovoljan smatra i EU.

“Svi smo podbacili kada je riječ o izbjegavanju i smanjenju gubitaka i štete. Trebali smo učiniti mnogo više”, poručio je komesar EU za klimu Frans Timmermans.

Brzo odobrenje formiranja namjenskog fonda za gubitke i štete i dalje je ostavilo mnoga kontroverzna pitanja u vezi sa fondom za sljedeću godinu, uključujući i to ko treba da uplati sredstva. Prije više od deset godina zemlje, posebno one razvijene, obećale su 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju do 2020. za suočavanje s klimatskim promjenama i prilagodbu njima. Na klimatskoj konferenciji u Parizu 2015., na kojoj se svijet prvi put složio u vezi sa ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja, ponovili su to obećanje i produžili rok do 2025. godine. Kako će se provoditi odluke i kako će funkcionisati fond biće poznato na idućoj klimatskoj konferenciji Kop 28 koja će biti održana 2023. u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

federalna.ba