Čitanje u digitalno doba: Biblioteke u Sarajevu još žive

Međunarodni je dan pismenosti. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Bosna i Hercegovina ima gotovo 90.000 nepismenih. Na ovaj dan obišli smo sarajevske biblioteke, a pitali smo i građane čitaju li knjige.

Čitanje knjiga nosi brojne benefite. Ali razvojem tehnologija mnogi su knjigu zamijenili mobilnim uređajem i društvenim mrežama. Ipak, sarajevske biblioteke i dalje imaju, iznenađujuće, veliki broj korisnika svih životnih dobi.

“Što se tiče žanrova, najčešće se čita beletristika. To je malo, možemo reći, laganija literatura koja se traži u današnjem periodu, kada je vrijeme godišnjih odmora, a što se tiče naših korisnika, zastupljene su sve kategorije od sedam pa do 77 godina”, kaže Arijana Pandžo, voditeljica Centralnog odjeljenja JU Biblioteka Grada Sarajeva.

U modernom svijetu pod pismenošću se podrazumijevaju i digitalna, informatička, finansijska, i druge vrste pismenosti. Posebno je zabrinjavajući podatak Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine o samo 38 posto informatički pismenog stanovništva u državi. Međutim, digitalno pismena djeca bolje se snalaze u online prostoru, ali zbog prekomjernog oslanjanja na tehnologiju gube dodir s pisanjem i živom riječju.

“Danas je aktuelno među omladinom, samim time i među srednjoškolcima, da su poprilično naviknuti na elektronski format i da njima više odgovara kada nešto pišu da to bude otkucano, misleći da će na taj način malo zaobići pravopisna pravila. I ako me pitate kada kompariram ono što su napisali rukom i ono što su odštampali, naravno da ima velike razlike”, ističe Alma Feriz, profesorica bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika.

Uprkos tvrdnjama da nas društvene mreže zatupljuju, stručnjaci smatraju da će se broj nepismenih u Bosni i Hercegovini u narednim periodu značajno smanjivati, upravo zbog veće upotrebe modernih komunikacija što bi moglo utjecati i na jačanje funkcionalne pismenosti stanovništva.

federalna.ba