"Čista arogancija": Bijes u Finskoj nakon što je Google nezakonito posjekao 250.000 stabala zbog izgradnje data centra

Iza žičane ograde prostire se golema rana na zemljištu na kojem se nekada nalazila šuma. Prije nego što je Google prije nekoliko mjeseci stigao u područje u blizini grada Muhos, u ruralnom dijelu sjeverne Finske, na oko 330 hektara šumskog zemljišta raslo je, prema procjenama, četvrt miliona stabala. Danas ih više nema, piše The Guardian.

Nakon što je tehnološka kompanija, kršeći propise, posjekla šumu na cijelom području kako bi izgradila data centar, uklanjajući čak i površinski sloj tla, iza nje je ostalo prostranstvo blata, tragovi teških mašina, lokve i gomile zemlje, korijenja i grana. Stanovnici tvrde da smeđkasta voda koja otiče s gradilišta dospijeva u potok koji se ulijeva u rijeku Oulujoki.

„Nema kraja. Proteže se unedogled“, kaže Mari Annala, ekologinja iz Finskog udruženja za zaštitu prirode (SLL), dok s oboda nekadašnje šume posmatra snimke područja napravljene dronom.

Slučaj je izazvao burne reakcije u zemlji koja se našla u središtu najnovijeg talasa izgradnje data centara velikih tehnoloških kompanija. U Finskoj je trenutno 145 novih data centara u različitim fazama planiranja. Osim relativne geopolitičke i geološke stabilnosti te velikih raspoloživih površina zemljišta, kompanije privlači i hladna klima, koja im omogućava smanjenje troškova energije potrebne za hlađenje opreme.

Finske vlasti privremeno zaustavile radove

Početkom oktobra finska Agencija za licenciranje i nadzor (LVV) naložila je Googleu da privremeno obustavi radove u Muhosu, kao i na drugoj lokaciji, oko 100 kilometara jugoistočno, u selu Otanmäki. Kompanija je, prema navodima iz slučaja, počela krčiti zemljište prije nego što je završila potrebne procjene utjecaja na okoliš.

Otkriće je izazvalo široko negodovanje i pokrenulo raspravu o tome kakvu bi ulogu Finska trebala imati u globalnoj trci za izgradnju data centara, koji su potrebni za podršku ubrzanom razvoju umjetne inteligencije. Prošle sedmice Antti Järvinen, direktor Googleovog poslovanja u Finskoj, izvinio se zbog krčenja šuma, ali je tvrdio da je kompanija postupala „na osnovu najboljeg razumijevanja zakonskih propisa koje smo imali u tom trenutku“.

Lokacije u Muhosu i Otanmäkiju dio su Googleovog projekta izgradnje infrastrukture za umjetnu inteligenciju vrijednog 13 milijardi eura. Riječ je o najvećem projektu te vrste u nordijskoj zemlji, koji je privukao kritike i američkog predsjednika Donalda Trumpa. On bi želio da se takvi centri grade u Sjedinjenim Američkim Državama te je javno pozvao Google da preispita svoje planove.

Finska vlada, koja je u prethodnom periodu provodila velika smanjenja javne potrošnje, podržala je privlačenje ove investicije. Kada su prošlog mjeseca predstavljeni Googleovi planovi, premijer Petteri Orpo izjavio je da je privlačenje investicija „glavni prioritet“ te da „vrijednost ekonomije zasnovane na podacima daleko nadilazi direktna ulaganja“.

Orpo je tada ocijenio da će sporazum s Googleom „donijeti dugoročne koristi objema stranama“.

Međutim, otkrića o postupanju kompanije otvorila su pitanja o posljedicama takvih projekata za lokalne zajednice, cijene energije za finska domaćinstva i prirodno okruženje, koje predstavlja jedan od izvora nacionalnog ponosa. Očekuje se da će izgradnja data centara postati i važna politička tema na izborima u aprilu.

Procjene: Uništeno oko 400.000 stabala

Prema procjeni Mari Annale, u Muhosu je posječeno oko 250.000 stabala, dok je na lokaciji Otanmäki uklonjeno još približno 150.000.

Budući da je šuma posječena nezakonito, tvrdi Annala, drvo s ove dvije lokacije ne može se prodavati pogonima za preradu drveta. Slučaj je otvorio i pitanje zašto se finski obnovljivi izvori energije koriste za napajanje infrastrukture međunarodnih korporacija, dok se lokalne zajednice suočavaju s posljedicama velikih zahvata u prirodi.

Više od 93.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se zahtijevaju strožija pravila za izgradnju podatkovnih centara i naknade lokalnim zajednicama za štetu nanesenu okolišu.

Nakon što je slučaj dospio u javnost, premijer Orpo opisao je ono što se dogodilo u Muhosu kao „hladan tuš“.

„Nikada nisam čula da je neka kompanija uradila nešto slično“

Hanna Halmeenpää, predsjednica upravnog odbora Finskog udruženja za zaštitu prirode, kazala je da je bila zatečena kada je saznala da je Google prekršio propise. „U početku nisam mogla vjerovati. Nikada nisam čula da je neka kompanija u Finskoj uradila nešto slično“, rekla je.

Prema njenim riječima, finski sistem u velikoj mjeri počiva na povjerenju, a smatra da je Google to iskoristio. „Kupili su ogromno zemljište i jednostavno počeli sjeći stabla, tek tako. To je čista arogancija i nevjerovatno je“, kazala je Halmeenpää.

Dodala je da je brzina kojom se situacija razvijala šokirala zemlju. „Mnogi samo prate vijesti i pitaju jedni druge: Šta se sada događa? Šta možemo učiniti povodom toga? Moramo li prihvatiti sve ove projekte podatkovnih centara u Finskoj?“, navela je.

Jussi Kangasharju, šef odsjeka za računarske nauke na Univerzitetu u Helsinkiju, ocijenio je da podatkovni centri mogu otvoriti određeni broj radnih mjesta i tako podstaći lokalnu ekonomiju, ali da su koristi na nacionalnom nivou ograničene.

„Za Finsku zapravo nema koristi. To su međunarodne kompanije koje pružaju usluge međunarodnim korisnicima. Vrlo malo poreza na dobit ostaje u Finskoj. Podatkovni centri u konačnici donose vrlo malo koristi bilo kome osim svojim operaterima“, rekao je Kangasharju.

Pozivi na strožiju regulaciju velikih projekata

Budući da zakonodavstvo još ne prati dovoljno brzo razvoj ove industrije, kompanije nastoje što prije pokrenuti projekte, dok se pravila i nadzor tek prilagođavaju novim okolnostima. Zbog toga pojedini stručnjaci i aktivisti traže osnivanje centralnog tijela koje bi koordiniralo projekte izgradnje data, umjesto da se odluke u velikoj mjeri prepuštaju općinskim vlastima, koje bi mogle dati prednost neposrednim ekonomskim interesima svojih sredina.

U Muhosu i Otanmäkiju ima i stanovnika koji podržavaju dolazak tehnoloških kompanija, očekujući nova radna mjesta i prihode od poreza na zemljište. Ipak, mnogi smatraju da lokalne vlasti nisu dovoljno zaštitile njihove interese.

Antti Jakonen, stanovnik Muhosa, kaže da mu ne smeta samo činjenica da je posječen veliki broj stabala, nego i način na koji je to učinjeno. Iako posječena stabla predstavljaju mali dio ukupnih šumskih površina u Finskoj, smatra da se prema prirodi nije smjelo postupati na takav način.

„Ovo je urađeno pogrešno. Na američki način. Bez ikakvog smisla. Uopće nema smisla“, rekao je Jakonen, bivši poduzetnik i ribar.

On želi da Google nadoknadi štetu tako što će pomoći u obnovi lokalne populacije lososa, koja je uništena prije nekoliko decenija izgradnjom hidroenergetskih objekata.

Vukovi nakon sječe šume došli do sela

U Otanmäkiju se posljedice krčenja šume već osjećaju u prirodi i svakodnevnom životu stanovnika. Anni Ranta, 53-godišnja stanovnica sela čija porodica tu živi generacijama, kazala je da su nakon sječe šume vukovi koji su u njoj boravili počeli dolaziti do naselja.

Otanmäki je nekada bio rudarsko mjesto, a područje je poznato po rijetkim zemnim elementima. Porodica Ranta živi u središtu sela, u blizini crkve s trokutastim tornjem i nekadašnjeg bara koji je godinama zatvoren.

Šuma se ranije protezala kilometrima od naselja, pružajući stanovnicima mirno prirodno okruženje. Sada se iz pravca ogoljenog područja na kojem Google planira gradnju čuje buka građevinskih radova.

„Vukovi su dolazili u selo jer su se sve divlje životinje iselile iz šume. Pobjegle su“, rekla je Ranta. Posebno je zabrinuta zbog buke koju bi data centar mogao proizvoditi. Tlo u tom području sastoji se od tvrde stijene, zbog čega se vibracije mogu snažno prenositi.

„Ono što me brine u vezi s data centrima jeste i buka, jer je ovdje tlo od tvrde stijene. Čak i dok stojimo ovdje i razgovaramo“, rekla je Ranta, lupajući nogama o tlo, „osjećaj je kao da stojimo na bubnju“. Zbog protivljenja dolasku Googlea razmišlja čak i o napuštanju sela. Strahuje i da bi data centar mogao učiniti naselje metom Rusije, s kojom Finska dijeli dugu granicu.

„Ne želim ih ovdje. Ne želim ih u Finskoj uopće. Ne sviđa mi se cijela ideja umjetne inteligencije, niti način na koji se svijet mijenja. Sve se događa prebrzo, prerano“, rekla je.

Njen otac Pentti Korhonen, penzionisani vodič kroz divljinu, također je zabrinut zbog posljedica uništavanja šume. Kazao je da je voda u potoku nakon sječe postala smeđa. „U Finskoj nema nikakve potrebe za data centrima. Nema potrebe za njima uopće“, poručio je Korhonen.

Vesa Hyyryläinen, predsjednik lokalnog ogranka Finskog udruženja za zaštitu prirode, upozorio je da su zbog sječe šume stanište izgubili i troprsti djetlići koji su se u njoj gnijezdili. „Svi mi koji se bavimo zaštitom prirode veoma smo zabrinuti zbog političke situacije i politike u Finskoj. Pitam se zašto moramo žrtvovati toliko prirode. Previše toga se olako daje“, rekao je Hyyryläinen, biolog i stručnjak za riblje orlove.

Ipak, razumije zašto vlasti pokušavaju privući nove investicije i otvoriti radna mjesta, posebno u regiji čije stanovništvo stari i iz koje mladi odlaze.

„Mladi odlaze u Helsinki, Berlin i Pariz. Ljudi je tako malo. Moramo nešto žrtvovati“, kazao je.

Vlada najavljuje praćenje razvoja industrije

Veli-Matti Uski, generalni direktor finskog Ministarstva okoliša, izjavio je da vlada prati razvoj sektora podatkovnih centara i primjenu zakonskih propisa koji se na njega odnose te da je spremna predložiti izmjene zakonodavstva kada to bude potrebno. Google je saopćio da radi na zaštiti kvaliteta vode na lokaciji u Muhosu te da planira zasaditi drveće na površini od 130 hektara. Međutim, predstavnici organizacija za zaštitu prirode smatraju da je ta površina premala da bi se njome mogao ostvariti značajniji učinak u odnosu na štetu nastalu sječom šume.

Glasnogovornik kompanije naveo je da Google posluje u Finskoj već 15 godina i da je uvijek nastojao ispunjavati ili nadmašiti zahtjeve koji se odnose na prostorno planiranje, zaštitu okoliša, zdravlje i sigurnost.

„Nakon što smo 6. oktobra primili dopise Agencije za licenciranje i nadzor, obustavili smo pripremne radove u Muhosu i Kajaaniju, gdje se nalazi lokacija Otanmäki, te smo LVV-u dostavili zvaničan odgovor kojim potvrđujemo da smo to učinili“, izjavio je glasnogovornik.

Dodao je da će kompanija u potpunosti postupiti u skladu sa zahtjevima nadležne agencije.

„Radujemo se nastavku aktivnog i otvorenog dijaloga sa svim nadležnim institucijama kako bismo ojačali partnerstvo s Finskom i lokalnim organizacijama“, navedeno je u odgovoru Googlea.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.