Cijene nafte blago pale na kraju 2025. zbog jakog dolara i zabrinutosti zbog viška ponude

Cijene nafte blago su pale na posljednji trgovački dan 2025. godine, u srijedu, jer je jači američki dolar negativno uticao na potražnju, dok su očekivanja obilne ponude nastavila vršiti pritisak na tržište.

Međunarodna referentna nafta Brent trgovala se po cijeni od 61,20 dolara po barelu u 9.55 sati po lokalnom vremenu (06.55 GMT), što je pad od 0,1 posto u odnosu na prethodno zatvaranje od 61,27 dolara.

Američka referentna nafta West Texas Intermediate (WTI) također je pala za 0,1 posto, na 57,77 dolara, u poređenju s 57,83 dolara u prethodnoj sesiji.

Jačanje američkog dolara u odnosu na druge valute imalo je značajan utjecaj na pad cijena nafte. Indeks američkog dolara porastao je za 0,06 posto, na 98,017. Očekuje se da snažan dolar smanji potražnju, jer naftu čini skupljom za korisnike drugih valuta.

Cijene su dodatno pale jer su tržišta nastavila uračunavati planove OPEC+ da postepeno ukinu rezove u proizvodnji koji su posljednjih godina podržavali tržište. Snažna proizvodnja zemalja koje nisu članice OPEC-a, kao i slabiji rast globalne potražnje od očekivanog, dodatno su pojačali pritisak na pad cijena.

Tržišta su sada fokusirana na online sastanak OPEC+ 4. januara, na kojem se očekuje da proizvođači procijene stanje na tržištu i razgovaraju o proizvodnoj politici za prvu polovinu 2026. godine.

Geopolitička dešavanja su tokom godine povremeno gurala cijene nafte naviše, ali je njihov utjecaj bio ograničen. Napadi na rusku energetsku infrastrukturu u Ukrajini povećali su rizik od poremećaja u snabdijevanju, pri čemu su posebno udari na naftovode i rafinerije pojačali zabrinutost za lance snabdijevanja.

Rat između Izraela i Hamasa, kao i rastuće tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, također su povećali percepciju rizika u vezi s proizvodnjom i transportnim rutama na Bliskom istoku. Zabrinutost zbog sigurnosti energetskih tokova kroz Hormuški moreuz izazvala je kratkotrajne skokove cijena, ali nije promijenila šire tržišno raspoloženje.

Diplomatske tenzije između Washingtona i Caracasa dodatno su pojačale neizvjesnost u vezi s održivošću izvoza nafte iz Venecuele, dok su tržišta pratila rizik od ponovnog uvođenja sankcija. Ipak, očekivanja viška ponude i povišenih zaliha nadjačala su te faktore koji su podržavali cijene.

Analitičari navode da će obilna globalna ponuda, snažna proizvodnja i rastuće zalihe vjerovatno nastaviti vršiti pritisak na pad cijena nafte, uprkos trajnim geopolitičkim rizicima.

federalna.ba/AA