Čavara za Dnevnik D: Hrvatima u BiH uskraćena temeljna prava kolektiviteta

"Međustranački sastanci puno puta djeluju da nema nikakvog napretka, međutim pitanje je da nema nikakvih razgovora kud bi nas to vodilo", istakao je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u Dnevniku D.

"Politika podrazumijeva stalno razgovaranje, dogovaranje pa nekad kad se čini da nema napretka treba opet razgovarati, jer nemamo šta drugo raditi. Ako nećemo razgovarati onda se udaljavamo dalje sa nekim možda dezinformacijama koje dolaze do nas. Danas smo imali jedan od niza sastanaka između HDZ-a BiH i SDA, predvođeni predsjednicima Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem. Razgovarali smo o tri teme - jedna je funkcioniranje Federacije, druga je evropski put BiH i treća je Izborni zakon. I govorili smo po pitanju Izbornog zakona, ono što je prevažno za hrvatski narod i što je glavna tema sutrašnjeg Sabora HNS-a, a to je da osiguramo provođenje Ustava BiH, odnosno odluke Ustavnog suda BiH oko legitimnog zastupanja, odnosno temelja BiH da osiguramo ravnopravnu poziciju sva tri konstitutivna naroda, bez obzira na brojnost, da li će u pojedinim segmentima Izbornog zakona zbog brojnosti možda ne biti mogućnosti, ukoliko s druge strane ima namjera da se izabere neko drugi umjesto legitimnog predstavnika hrvatskog naroda, i danas smo ponovo govorili o osnovnim načelima kako to napraviti. Činjenica je da nismo do kraja mogli dogovoriti sva rješenja."

Kaže da je teško u ranoj fazi reći šta su dogovorili jer bi to moćda poremetilo dalji nastavak razgovora i pregovora.

"Govorim prvenstveno sa hrvatske strane ono što je interesantno, a to je legitimno predstavljanje i zastupanje u tročlanom Predsjedništvu BiH i u domovima naroda oba parlamenta. S druge strane, tumači se da treba napraviti neku ravnotežu građanskog i nacionalnog, ali se zaboravlja da imamo u Ustavima i FBiH i BiH već uspostavljenu ravnotežu. Imamo niz presuda koje definiraju određena rješenja koja se ne temelje na Ustavu BiH, ali temelj su ljudskih prava. Ovdje se puno puta zamjenjuju teze da oni koji trebaju imati pravo i mogućnost kandidiranja, da neko kaže da trebaju imati mogućnost da budu izabrani, što je potpuno zamjena teza. Oko toga smo danas isto tako razgovarali i rečeno je da trebamo tražiti pomoć i prijatelja iz međunarodne zajednice koji su bili svjedoci i kod mostarskog sporazuma, jedan dio je proveden kroz mostarske izbore, a drugi dio je Izborni zakon."

Ističe da HDZ nije nikada rekao da je protiv bilo koje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

"S druge strane, ukoliko je neophodno promijeniti u nekim segmentima, male izmjene Ustava BiH, kako bi se provele i presude Suda iz Strazbura, ali i odluke Ustavnog suda BiH, zašto ne. Ali isto tako ne ispod toga koje će narušiti ravnopravnost konstitutivnih naroda i mogućnost da legitimno biraju svoje predstavnike. To je prioritet."

Za izmjene Izbornog zakona neophodan dogovor političkih stranaka

O radu Interresorne radne grupe kaže da oni mogu razgovarati, pregovarati, ali da je za kompletan dogovor oko promjene Izbornog zakona neophodan politički dogovor stranaka koje participiraju u Parlamentu BiH.

"Mislim da prvenstveno trebaju dogovori stranaka koje participiraju u vlasti od države, Federacije i nižih razina, to su prvenstveno HDZ i SDA. Taj razgovor proširiti na sve druge stranke, mislim prvenstveno na SNSD i druge stranke koje nisu formalno dio parlamentarne većine na državnoj razini i onda zajedno sa međunarodnim predstavnicima napraviti jedan dogovor koji će omogućiti da se svi osjećaju kao pobjednici, da se niko ne osjeća poraženim. Da nađemo taj kompromis u kojem ćemo osigurati da se onda možemo samo baviti evropskim putem, čak i NATO putem, ali nam je prevažno da stvorimo jedan ambijent u kojem će puno više biti političkog uvažavanja, razumijevanja, povjerenja, što će otvoriti put da sve druge probleme puno lakše rješavamo."

Čavara ističe da je stav da Izborno povjerenstvo provodi Izborni zakon i da nisu neophodni u ovoj fazi.

"S druge strane, jasan je stav HDZ-a da je način izbora političkih dužnosnika u Središnje izborno povjerenstvo suprotno zakonu. To smo puno puta rekli i s te strane mi tražimo da se Izborno povjerenstvo mora vratiti u zakonske okvire, načina izbora, funkcioniranja jer je to tijelo koje provodi izbore i temelje demokracije BiH. Ukoliko sumnjamo u nepristrasnost Izbornog povjerenstva, u zakonitost njegovog rada, onda je upitno sve ostalo što Izborno povjerenstvo provodi, počev od izbora, implementacije izbora i svega ostalog."

Kada je riječ o sutrašnjoj sjednici HNS-a kaže da 9. Sabor nije izbornog karaktera.

"HNS će Rezolucijom iskazati svoj stav o postojećim problemima u BiH, prvenstveno oko promjena Izbornog zakona, jasno govoreći o svim tendencijama koje su evidentne u BiH, jedan separatizam, jedan unitarizam, što nijedno nije dobro za BiH. Hrvatski narod u BiH kao najmalobrojniji kontitutivni narod je prvenstveno opredijeljen za evropski i NATO put, za pravnu državu, to nam naravno najviše odgovara, ali ćemo isto tako ukazati na probleme ovih tendencija. Reći ćemo i da nećemo prihvatiti nikakva druga rješenja koja će uskratiti hrvatskom narodu pravo da biraju svoje legitimne predstavnike. Kad se želi hrvatski narod stigmatizirati, optužiti onda se kaže da Hrvati zagovaraju treći entitet, neke nove etničke podjele što apsolutno nije tačno. Naravno, apsolutno je neprihvatljivo da tri puta neko dopusti sebi ili misli da ima pravo da oduzme pravo hrvatskom narodu da bira svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH koje bi trebalo biti oličenje prava konstitutivnih naroda, da zajednički upravljamo ovom državom. Prema tome, nije priča ni o kakvim podjelama, nego samo o ostvarivanju prava koje nam pripadaju i koji su temelji BiH. HDZ BiH I HNS su jedini pravo za BiH, cjelovitu i legitimnu državu u kojoj će ostvarivati svako svoja prava, počev od konstitutivnih naroda do građana. Pričom o trećem entitetu neko nastoji prikazati da dva entieta nije podijeljena BiH. Neko ju je podijelio u Dejtonu, znamo kako funkcionira RS i onda dobijemo prijedlog zašto ne bi Dom naroda pretvorili u Vijeće naroda kao što je to u RS-u. Ja uvijek pitam da li to nama neko želi predstaviti da je Republika Srpska trebala biti uzor Federaciji kako trebamo nešto napraviti, bez obzira što znamo da nije dobro to što je u RS-u. Prema tome, nikakav treći entiet u smislu podjela, razaranja BiH ne. Ali da bi zaštitili prava hrvatskog naroda prvenstveno zagovaramo izmjenu Izbornog zakona, da osiguramo legitimno predstavljanje u Predsjedništvu i u domovima naroda. Na taj način da riješimo prethodna pitanja pozicije konstitutivnih naroda. Jasno je da je apsolutno nemoguće napraviti nikakvu građansku državu dok ne riješimo pitanja konstitutivnih naroda, odnosno ne harmoniziramo te odnose, da se niko u BiH ne osjeća ugroženo."

Nadam se da Schmidt neće koristiti Bonske ovlasti

Predsjednik Federacije smatra da je jako važno da se stvara međusobno povjerenje kako bi se bolje razumjeli.

"Treba razlučiti ko je čime nezadovoljan. Ugrožena su temeljna prava kolektiviteta hrvatskog naroda da bira svoje legitimne predstavnike. Bošnjaci smatraju i frustrirani su zato što kao većina ne mogu upravljati 100% ni BiH ni FBiH, a upravljaju recimo FBiH 99%. Razumijem frustracije svakoga, samo je pitanje kakve su čije frustracije. Neko je frustriran što ne može kupiti auto od 2 miliona eura, a neko je frustriran što ne može prehraniti obitelj. Hrvati su frustrirani zato što im se oduzima pravo da biraju tamo gdje je Ustavom predviđeno da budu njihovi predstavnici i neko im tu izabere nekoga drugog. To je klasična prevara i nekorektnost. Sa druge strane, Bošnjaci smatraju da u državi tri konstitutivna naroda, kao najbrojniji narod imaju pravo da upravljaju svime. Te frustracije su daleko. Nekom su uskraćena temeljna prava kolektiviteta, a neko bi želio da ima svoju državu, da istisne Hrvate i Srbe iz ove države, odnosno da im oduzme pravo konstitutivnih naroda i da ih pretvori u građane kako bi onda većina dominirala."

O novom visokom predstavniku kaže da nikome ne treba suditi dok mu ne zavši mandat, te da je i Valentin Inzko tako najavljivan pa je nanio ogromnu štetu BiH i potpuno degradirao demokraciju.

"Inzko je omogućio da nezakonita, neustavna, nelegitimna vlast od 2011. do 2015. godine upravlja svim resursima Federacije. Mi prema instituciji visokog predstavnika ne možemo imati pozitivan stav jer su nanijeli veliku štetu hrvatskom narodu. S druge strane, ukoliko želimo biti dekomratska država, kretati se ka evropskim integracijama, pa ne možemo kao protektorat. Revolt koji je kod hrvatskog naroda izazvalo nametanje ustavnih promjena u FBiH je stvorio otpor prema svemu onome što je visoki predstavnik nametnuo. On je totalno uništio prava hrvatskog naroda u FBiH. Ja ne pozdravljam ničiji dolazak, ali mislim da će Schmidt dobro raditi svoj posao, nadam se da neće koristiti Bonske ovlasti na štetu bilo koga jer je svako korištenje Bonskih ovlasti bilo narušavanje zakonitosti i demokracije u BiH. Mislim da što prije trebamo stvoriti unutarnji dijalog, razumijevanje o svim frustracijama i da stvaramo uvjete da nam ne treba visoki predstavnik. Visoki predstavnik treba prvenstveno raditi na tome da ispunimo 5 kriterija i 2 uvjeta."

O pomilovanju Želimira Vidovića pojašnjava da je to najnezahvalnija obveza koju ima kao predsjednik Federacije.

"Imaju specifični uvjeti kad dam pomilovanje, a to je ako je u samoobrani. U ovom slučaju se radi o ubojstvu u samoobrani od osobe koja je izašla iz zatvora prije 10 dana zbog ubistva. Maltretirao je sve okolo, čak je supurugu tukao sjekirom. Čak sam puno puta prozivan od tužitelja i sudaca kako ne dajem pomilovanja jer uskraćujem pravo osuđenicima. Za trgovinu drogom, silovanjima, pedofiliju apsolutno ne, ali kad se radi o samoobrani da."

Emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba