Budžet BiH za 2026. na čekanju: Može li biti usvojen prije godišnjih odmora?

Nema ni najava, niti sjednice Državnog predsjedništva, pa ovogodišnji budžet BiH i dalje ostaje na čekanju. Za to vrijeme, državni službenici, kojima mnogo toga zavisi od ovog finansijskog dokumenta, postaju nestrpljivi. Procedura je jasna, konačnu potvrdu moraju dati oba doma Državnog parlamenta. Pitanje je, može li vlast, sve stići prije kolektivnih godišnjih odmora.

Visoke temperature i ljetni planovi. Za građane odmori, u državnim institucijama radni sastanci. Traju pregovori, bilježe se rashodi, pripremaju amandmani. Sve za unaprijed potrošen novac jer, ponovo, sa usvajanjem državnog budžeta kasnimo. Nakon jednoglasne podrške u Vijeću ministara BiH čeka se krug - od Predsjedništva do Parlamenta. Ali sjednica, a ni odgovora kada će biti – nema. Kalendar prazan, ekonomska dobit upitna.

„Ne možemo realizovati dogovorene poslove u smislu kredita, aranžmana i ostalo i praktično korekcije u platama službenika na državnom nivou su na čekanju. Mnogo je loše što budžet nije usvojen u prošloj godini pa da normalno živimo i funkcionišemo. Kad bi tako se ponašali ljudi recimo u privatnom biznisu dobili bi vjerovatno otkaz“, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Posebno su nestrpljivi državni službenici. Uz budžet, čekaju i na usvajanje Zakona o platama koji je dio dnevnog reda Doma naroda BiH u četvrtak. Bez njega ostaju uvjetovani politikom i finansijskim dokumentom zbog kojeg ministri ne žure.

„Očekujemo da će budžet biti usvojen čak do polovine jula, po nekim našim saznanjima. Zakon kaže kad god se usvoji budžet, retroaktivna isplata od 1.1. tekuće godine. Znači, ako uđemo u 2027. godinu, budžet se usvoji 1.6., sve će biti isplaćeno od 1.1.“, rekao je Radenko Mirković,  predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.

Ovogodišnji budžet, težak 1,58 milijardi maraka, donio je niz povećanja za državne institucije, posebno one iz sektora sigurnosti i odbrane. Tako je iznos namijenjen Ministarstvu odbrane uvećan za 43 miliona maraka, a plan nabavki je precizan. Novi helikopteri, oprema, vozila. Niz je povećanja i za druge institucije poput SIPA-e ili državnog pravosuđa.

„Pravi ozbiljan iskorak u izjednačavanju prava i statusa agencija oružanih snaga a i državnih službenika sa drugim nivoima vlasti u smislu povećanja prihoda“, istakao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH (NS).

Ali ostaje neriješeno niz pitanja. Ponovo nema sedam institucija kulture - jesu od državnog značaja, ali nedovoljno važne da bi ministri na njima insistirali. Nema rješenja ni za BHRT koji posljednjih dana prima nove finansijske udarce.

Nije se moglo, poručuju, jer želje su jedno, a realnost: političke opstrukcije.

„To nema saglasnost kolega iz SNSD-a, dakle, ne vjerujem da bi ikad glasali. Prošle godine smo provozali ovaj budžet sa dobrim idejama, da se tamo nađu institucije kulture i BHRT“, naveo je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).

No to ne znači da na njima – neko drugi, neće insistirati. Tako budžet treba proći niz mišljenja, a eventualno i amandmana. Novca ima. Dodatno je uvećan i kroz profit Centralne banke koja, zakonski, dio prebacuje Državnom ministarstvu finansija. Ove godine oko 180 miliona maraka.

„To je mnogo više nego što je bilo planirano na početku godine i, evo, mogućnost je možda da se pomogne Javnom servisu BiH od tih viška sredstava, mislim da bi to bila jedna dobra odluka Vijeća“, kaže Kemal Kozarić, bivši guverner Centralne banke BiH.

Dakle, rješenja za one koji čekaju na sredstva ima – ali i ruku je mnogo, pa je pitanje u čije će otići. Političke ambicije u izbornoj godini ne obećavaju mirnu raspodjelu novca, a i niz je institucija od čijeg mišljenja zavisi konačna potvrda u Domu naroda. Prvo čekamo na Državno predsjedništvo.

federalna.ba