Brojne reakcije na EPP-ovo izbacivanje termina legitimno predstavljanje

Kongres Evropske narodne stranke usvojio je Prijedlog hitne rezolucije o izbornoj reformi u BiH. Konačna verzija hladan je tuš za dva HDZ-a. Onaj iz BiH i onaj koji njegove prijedloge i zahtjeve gura pred evropske zvaničnike - hrvatski. Naime, usvojena rezolucija drugačija je od predložene. Iz nje je izbrisano svako spominjanje legitimnog predstavljanja naroda. Ovaj potez jedni su okarakterisali kao poraz HDZ-a BiH, dok drugi tvrde - ništa značajno se nije dogodilo.

Dok čekamo da bh. političari naprave pomak u rješavanju bitnih pitanja, korak opet prave međunarodne institucije. Evropska narodna stranka je, na prijedlog HDZ-a Hrvatske, donijela rezoluciju i pozvala na brzu izmjenu Izbornog zakona u BiH. Ovo je aplauzom dočekano u HDZ-u.

“EPP je pozvao na žurnu reformu izbornog zakonodavstva u skladu s međunarodnim presudama i odlukama Ustavnog suda BiH, uključujući ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, kao nužan preduvjet za političku stabilnost i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine. EPP ostaje pouzdan partner HDZ-a BiH”.

S druge strane, oni koji su čitali dalje od sintagme izborni zakon, rezoluciju vide kao Čovićev poraz. Iz konačnog teksta Rezolucije, u odnosu na onaj koji je predložio HDZ, izostavljen je termin legitimnog predstavljanja. Ovo je kruna uspjeha demokratske borbe probosanskih snaga, ali i bosanskog društva nasuprot jedne nakaradne politike, tvrdi član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Isti stav ima i lider SDA - prioriteti su prepoznati, tvrdi Bakir Izetbegović.

Prostora za likovanje nema, stav je pojedinih analitičara. Rezolucija, navode, potcrtava implementaciju presuda Ustavnog suda BiH, među njima i presude Ljubić.

“Dakle, koncept predstavljanja legitimnih konsitutivnih naroda je kristalno jasno i podvučen u odluci Ljubić Ustavnog suda BiH. Tako da mislim da je uzalud svaka nada nekome da sam koncept nespominjanja legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda znači da se taj koncept može ignorisati. Ako će ignorisati njega, ne mogu odluku Ustavnog suda u predmetu Ljubić”, navodi Milan Sitarski, član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja.

Isti stav iskazali su i hrvatski evroparlamentarci. Ali, s druge strane, bilo kakvo miješanje sa strane u izmjene izbornog zakona, pritisak je na državu, stav je analitičara Zlatka Hadžidedića: “Bolje da to legitimno predstavljanje - koje nikad nije ni postojalo i nema ga - valjda su se konačno dosjetili da to ne postoji kao kategorija. Tu se radi o permanentnom pritisku na BiH da izglasava zakone kakvi bi odgovarali HDZ-u ili briselskoj administraciji, koja želi da gurne dalje BiH u pravcu slabljenja centralnih institucija i u pravcu konačnog raspada”.

Očekivano, nijem na rezoluciju nije ostao ni Milorad Dodik. Stavovi, kako kaže, političke grupacije koja djeluje u oviru Evropskog paralamenta nisu obavezujući za RS, te idu, navodi, na ruku bošnjačke politike, odnosno SDA. Podršku HDZ-u na putu do zacrtanog cilja - izbornog zakona, jasno je dao još jednom. Dakle, trka traje, ona u borbi za legitimnost. Čekamo samo još izmjene Izbornog zakona.

federalna.ba