Broj smrtnih slučajeva zbog vrućina bi mogao da poraste za 370 posto do 2050.
Zdravlje i životi stotina miliona ljudi biće ugroženi ekstremnim vrućinama, nestašicama hrane i širenjem zaraznih bolesti ako se ne zaustavi rast globalne temperature, upozorili su naučnici u izvještaju objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet o uticajima klimatskih promjena na javno zdravlje.
Ukoliko se globalna temperatura poveća za dva stepena, broj smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom povećaće se za 370 posto do 2050, upozorava se u osmom godišnjem izvještaju The Lancet odbrojavanje (Lancet Countdown).
Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom među ljudima starijim od 65 godina porastao je za 85 posto tokom posljednje decenije u poređenju sa mjerenjima u periodu od 1991. do 2000. Bez rasta globalne temperature, broj takvih smrtnih slučajeva porastao bi za 38 posto.
U studiji se navodi da je zbog češćih toplotnih talasa i suša 2021. godine 127 miliona ljudi više iskusilo umjerenu ili tešku nesigurnost hrane u poređenju sa prehodne tri decenije, što ih je dovelo u opasnost od neuhranjenosti i nepovratne štete po zdravlje.
Do sredine stoljeća u opasnosti od neuhranjenosti biće oko 525 miliona ljudi ako se ne zaustavi rast temperature, upozorava se u izvještaju.
Klimatske promjene također ubrzavaju širenje smrtonosnih zaraznih bolesti, uključujući dange groznicu, malariju i virus Zapadnog Nila.
Zbog toplijih mora površina obala pogodnih za širenje bakterije Vibrio svake godine se povećavala za 329 kilometara od 1982, dovodeći rekordnih 1,4 milijarde ljudi u opasnost od dijareje, teških infekcija rana i sepse.
Ta opasnost je posebno velika u Evropi, gdje se površina priobalnih voda pogodna za širenje te bakterije povećavala za 142 kilometara godišnje.
Procjenjuje se da su ektremeni vremenski događaji prošle godine napravili štetu od 264 milijardi dolara, što je za 23 posto više nego u periodu od 2010. do 2014.
U studiji, koju je sproveo međunarodni tim više od 100 stručnjaka iz 52 istraživačke institucije i agencija UN, ocjenjuje se da je malo toga preduzeto na zaustavljanju klimatskih promjena i oštro se kritikuje nastavak investicija u fosilna goriva.
Ipak, u izvještaju se ukazuje i na neke znake napretka. Broj smrtnih slučajeva povezan sa zagađenjem vazduha koje je uzrokovalo sagorjevanje fosilnih goriva smanjio se za 16 posto od 2005.
Ulaganja u čistu energiju na globalnom nivou povećala su se 2022. za 15 posto na 1,6 hiljada milijardi dolara, premašivši investicije u foslina goriva za 61 posto. Također, obnovljivi izvori energije su činili 90 posto rasta kapaciteta električne energije prošle godine.
federalna.ba/Beta