Brisel zapošljava prevodioce za crnogorski jezik

Kako se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji, Brisel zapošljava službenike koji govore crnogorski jezik, čime počinje praktična priprema za njegovo uvođenje kao 25. službenog jezika Evropske unije.

Pravna služba Vijeća Evropske unije traži asistente koji će pomagati u izradi Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, dokumenta koji sadrži pravila pod kojima će se ta država pridružiti Uniji, kao i u prevođenju zakonodavstva, piše danas briselski portal Politico.

"Otvaraju se prve mogućnosti za građane Crne Gore da grade karijere u institucijama EU", rekla je crnogorska ministrica evropskih poslova Maida Gorčević. Crna Gora je zatvorila polovinu pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji i želi postati 28. članica bloka do 2028. godine. Nakon ulaska u EU, crnogorski će biti uvršten među službene jezike Unije.

Kako je za Politico rekao diplomata uključen u pregovore o pristupanju, pod uslovom anonimnosti, Crna Gora će za dokumente Evropske unije koristiti latinicu, a ne ćirilicu. U toj zemlji se oba pisma uče u školama, ali je latinica u češćoj upotrebi.

Crnogorski jezik razumiju govornici hrvatskog, srpskog i bosanskog jezika, a razlike među njima su relativno male. Sličnosti između južnoslavenskih jezika "veće su od 95 posto", rekao je za Politico profesor lingvistike na Univerzitetu Crne Gore Igor Lakić.

Evropska unija zapošljava veliki broj prevodilaca kako bi osigurala da njeno zakonodavstvo bude dostupno na svih 24 službena jezika, što godišnje košta oko milijardu eura. Ako crnogorski postane 25. službeni jezik, Unija će morati zaposliti dodatne prevodioce i tumače, uprkos velikoj sličnosti tog jezika s hrvatskim.

Lakić smatra da su prevodioci za crnogorski jezik neophodni bez obzira na njegovu sličnost s hrvatskim, jer se, kako kaže, ne radi samo o lingvističkom pitanju, već i o "političkim, ekonomskim i drugim karakteristikama... koje jedino prevodioci iz te četiri zemlje mogu pravilno prenijeti na različite jezike".

Jezička politika na Balkanu i dalje je osjetljivo pitanje. Podgorica je crnogorski jezik unijela u Ustav i uspješno radila na njegovom međunarodnom priznanju, dok ga je susjedna Srbija osporavala, nazivajući ga političkim konstruktom.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.