Brisel traži reforme i pregovarača, BiH nudi prepirke: Šta je ostalo nakon posjete Von der Leyen?

Delegacija Evropske komisije otišla je iz Bosne i Hercegovine s jasnim porukama – očekuju reforme i pregovarača. Domaći političari nastavljaju staru igru neslaganja, svako za sebe, svi navodno “za Evropu”.

U zamjenu za novac - konkretni zadaci. Svima dobro poznati, po ko zna koji put - ponovljeni.

„Najurgentnije pitanje je imenovanje glavnog pregovarača, a što se tiče Zakona o Sudu i Zakona o VSTV-u i ta dva Zakona je potrebno usvojiti“, izjavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

Nije predsjednica Evropske komisije uspjela preći državnu granicu, a među bh. liderima opet staro stanje – svako protiv svakog, a svi, bar na riječima, za Evropu. Ovoga puta, razlog je ime pregovarača za EU. Borjana Krišto zvanično nije potvrdila ime, samo da je prijedlog spreman, ali se špekulira o Dodikovoj savjetnici Ani Trišić-Babić.

„Sad ću ponovo u skladu s tim, tu odluku pustiti u proceduru da dobije potrebna mišljenja. I na temelju te odluke ćemo doći do toga da ćemo morati imenovati glavnog pregovarača“, rekla je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

S druge strane, Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, poručio je kako nema ništa protiv etničkog balansa: „Nemamo ništa protiv etničkog balansa, govorio sam o tome ranije, da to bude Srbin, Srpkinja iz RS - a, ali ne neko ko Dodika i Lavrova mora pitati za svaki potez. Trojka, to sigurno znam, takvu osobu neće podržati“.

„Kreatori blokada su predstavnici Trojke i oni nemaju načina da izađu iz ovoga osim pozivajući se na velikog predstavnika ko mali kalimero“, rekao je Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda PSBiH.

Svaka nova evropska prilika – još jedan razlog za međusobne optužbe. Dok jedni traže pregovarača, drugi traže krivca – a svi zajedno traže alibi za vlastite postupke. A na kraju, svako snosi krivicu za svoje djelovanje.

Elmir Sadiković, profesor na Fakultetu političkih nauka, je pojasnio: „Ta odluka o Planu rasta koja je donesena u posljednji trenutak dio je jednog šireg dogovora, zapravo da je ovo već dogovoreno u kontekstu saglasnosti Dodika za Plan rasta, da će biti prijedlog predsjedavajuće Vijeća ministara da se Trišić-Babić predloži pregovarača, a jasno je da neće dobiti podršku kao kadar SNSD - a i odgovornost se u dogovoru SNSD - a i HDZ - a prebacuje za blokadu EU puta na Trojku“.

„Čak je HDZ i imao neku relativno dobru volju da usred mandata ili početkom druge polovine mandata izađe u susret svojim partnerima iz Trojke, da se prekomponuje vladajuća većina i da se SNSD sa svojim saveznicima zamijeni. U međuvremenu se nije pojavila nikakva alternativa niti mislim da se može pojaviti. Tako da mislim da EU put koče oni koji ignorišu“, objasnio je politički analitičar Milan Sitarski.

Bojan Šolaja, politički analitičar, istakao je nedostatak istrajnosti, te mijenjanje mišljenja u dogovorima:

„U načelu su se svi bili oko nečega dogovorili, a onda kada se došlo u situaciju da se o tome na konkretan način razgovara i traži rješenje, uvijek imamo bar jednu stranu koja ne želi da ide dalje ili im ne odgovara rješenje, pa se povuku dogovori.“

Dok se u BiH još vaga ko će pregovarati, u Briselu se već važu reforme. Reformska agenda je na pregledu, a ako u njoj bude ispravki – sve se vraća tamo gdje je i zapelo.

Profesor na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani, Faris Kočan je kazao: „Ali sad je samo pitanje na kakav način će evropska komisija odraditi te stvari. Razumijemo da je BiH bila jedina država u regionu koja nije dostavila tu agendu pa se kroz taj okvir onda može razmatrati da i ne postoji potencijal da bi oni išli više krugova korigiranja“.

Poruke jasne, a pitanje je hoće li biti shvaćene ozbiljno ili će greške opet biti preskupa škola. Posljednja nas je stajala 108 miliona maraka, cijena kašnjenja u usvajanju Reformske agende.

federalna.ba