Brisel pravi nove planove za proširenje: Crna Gora pred završetkom pregovora, BiH na čekanju

Evropska komisija sutra će predstaviti Paket proširenja koji će ove godine prvi put sadržavati mape puta za okončanje pristupnih pregovora s Crnom Gorom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom, četiri zemlje koje su najviše napredovale na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavit će članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) izvještaj o napretku 10 zemalja kandidata i potencijalnih kandidata u provođenju reformi povezanih s evropskim integracijama. Četiri najnaprednije zemlje prvi put će, uz redovni izvještaj o napretku, dobiti i posebne mape puta kojima će biti utvrđeni ciljevi, rokovi i koraci koje trebaju ispuniti do očekivanog članstva u EU.

Crna Gora nalazi se na putu da pristupne pregovore završi do kraja ove godine. Albanija i Moldavija mogle bi biti spremne za članstvo krajem 2027. ili početkom 2028. godine, dok se za Ukrajinu kao mogući rok navodi kraj 2029. godine. Kada je riječ o Srbiji, Kosovu i Bosni i Hercegovini, Evropska komisija ocjenjuje da nije ostvaren napredak u klasteru 1, koji se odnosi na temeljna pitanja i obuhvata ključna poglavlja 23 i 24.

U nacrtu dokumenta, u koji je uvid imao njemački servis Table.Briefings, navodi se da izuzetni rezultati Crne Gore pokazuju kako proširenje Evropske unije i dalje predstavlja dostižan cilj.

Ističe se da je Crna Gora ostvarila značajan napredak u pripremama za članstvo i ispunila kriterije u svim pregovaračkim poglavljima. Pozitivno su ocijenjeni i rezultati u izgradnji osnovnog institucionalnog okvira, kao i napredak u oblastima vladavine prava, ekonomskog upravljanja i reforme javne uprave.

U nacrtu izvještaja posebno se ukazuje na usvajanje potrebnih ustavnih amandmana kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Značajan napredak u pristupnim pregovorima ostvarila je i Albanija, koja je otvorila sve pregovaračke klastere i za nešto više od godinu dana ispunila prelazna mjerila za klaster 1.

Ipak, Evropska komisija upozorava da Albanija mora zadržati dosadašnji tempo reformi, vodeći računa ne samo o njihovoj brzini nego i o kvalitetu provedbe.

U nacrtu se navodi da politička polarizacija, slabosti parlamentarnog nadzora i prekomjerna upotreba ubrzanih zakonodavnih procedura i dalje narušavaju kvalitet demokratskog upravljanja. Slični problemi prisutni su i u drugim zemljama regiona.

Kada je riječ o Moldaviji, Evropska komisija pohvalila je dosljednost u provođenju reformi i opredijeljenost te zemlje za nastavak evropskog puta uprkos, kako se navodi, nezapamćenim vanjskim pritiscima. Prema nacrtu dokumenta, za Moldaviju će biti posebno važno da zadrži snažan reformski zamah i osigura dosljednu provedbu započetih promjena, piše Table.Briefings.

Ukrajina je, prema ocjeni Evropske komisije, nastavila s reformama, iako sporijim tempom, te je zadržala čvrstu opredijeljenost za evropske integracije.

U dokumentu se, uz izazove s kojima se zemlja suočava zbog ruske agresije, posebno ističe njen doprinos Zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici EU. Također se navodi da je postepeno uključivanje ukrajinskih kapaciteta odbrambene industrije u evropsku odbrambenu tehnološku i industrijsku bazu u interesu cijele Evrope.

Rizik od zarobljene države u BiH, Srbiji, Gruziji i Turskoj

U osvrtu na ostale zemlje obuhvaćene Paketom proširenja, Evropska komisija upozorava na visok rizik od zarobljavanja države u Bosni i Hercegovini, Gruziji, Srbiji i Turskoj. Prema nacrtu izvještaja, u Srbiji je zabilježen pojačan pritisak na pravosuđe, piše Table.Briefings, uz napomenu da je dokument o napretku pripremljen prije poraza Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića na izborima 25. oktobra.

Političko miješanje i utjecaj interesnih grupa na rad sudova i tužilaštava zabilježeni su i u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu.

U Bosni i Hercegovini i na Kosovu funkcionisanje izvršne i zakonodavne vlasti i dalje je otežano zbog političke fragmentiranosti. Kao pozitivan pomak u slučaju Kosova izdvojeno je potpuno usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije.

Sjeverna Makedonija još nije usvojila ustavne amandmane koji bi omogućili otvaranje klastera 1, ali je nastavila provoditi reforme predviđene Planom rasta.

U Gruziji i Turskoj, navodi se u nacrtu, nastavljeno je slabljenje institucionalnih mehanizama zaštite.

Crna Gora nakon pregovora dobija poseban status u institucijama EU

Paket proširenja koji će biti predstavljen sutra vjerovatno će biti posljednji redovni izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore. Za narednu godinu planirano je predstavljanje izvještaja o praćenju. Nakon završetka pristupnih pregovora, Evropska komisija uspostavit će mehanizam nadzora kako bi se osiguralo da sve preostale reforme budu provedene i da obaveze budu ispunjene do trenutka pristupanja Evropskoj uniji.

Mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu bit će ažurirane prema potrebi, dok bi mogućnost dobijanja sličnih dokumenata mogle imati i ostale zemlje kandidati, u zavisnosti od ostvarenog napretka. Ugovor o pristupanju Crne Gore, koji će sadržavati institucionalne zaštitne mehanizme, zamišljen je kao model za buduće ugovore o članstvu.

Evropska komisija planira da Crnoj Gori, nakon završetka pregovora, a prije formalnog pristupanja Uniji, dodijeli status aktivnog posmatrača u većini radnih grupa Vijeća EU, kao i u stručnim grupama i odborima.

Na taj način Crna Gora bi se prije punopravnog članstva mogla upoznati s načinom rada institucija Evropske unije i pripremiti za aktivno učešće u njihovom radu.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.