Bosna i Hercegovina mora isporučiti rezultate Briselu

Moramo isporučiti rezultate Briselu, izjavila je danas u Sarajevu Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije, nakon sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Na sastanku su razgovarali o provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i o preporukama Evropske komisije za politički i ekonomski kriterij.

Sastankom Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Bosne i Hercegovine u Sarajevu prevladavale su teme o ispunjavanju do sada postavljenih evropskih zahtjeva, ali i obećanja bh. vlasti. U prvom dijelu sastanka bilo je riječi o ekonomskom i političkom kriteriju, a u drugom na pojedinačnim sektorskim politikama. Dvije su ključne poruke, kazala je Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije, koja je kopredsjedavala sastankom:

„Među ostalim je Vijeće ministara BiH usvojilo nekoliko prijedloga zakona, koji su veoma važni za ispunjavanje prioriteta i na evropskom putu. Neki od najvažnijih su zakon o VSTV-u, Prijedlog zakona o regulatoru, tržištu i prenosu električne energije u BiH, Prijedlog zakona o mjernim jedinicama i set od šest zakona koji se tiče zaštite intelektualnog vlasništva.„

Kako je i poznato javnosti, ranije su u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine usvojeni zakoni o zaštiti ličnih podataka kao i Zakon o graničnoj kontroli. Usvojen je niz strategija, kaže Elvira Habota, ističući da su među njima Strategija o borbi protiv trgovine ljudima, Strateški plan za ruralni razvoj kao i Strategija o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bosna i Hercegovina je uključena u dva velika programa Evropske unije, program za zdravstvo te za zapošljavanje i socijalne inovacije, a potpisana je i saradnja sa Frontexom i Eurodžastom. Međutim, bh. vlasti trebaju sa dnevno političkih pitanja pažnju usmjeriti na evropski put, kaže direktorica Direkcije za evropske integracije:

„I na taj način vratiti se na Agendu Evropske unije usvajanje pregovaračkog okvira sa BiH. Ovdje prvenstveno mislim na ono što je bh. vlastima itekako dobro poznato, a to je usvajanje dva zakona, zakon o sudovima BIH i zakon o VSTV-u, također imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. Imamo isto tako usvajanje odnosno pripremu državnog plana za usvajanje acquis communautaire – aki, početak prevođenja pravnog naslijeđa Evropske unije te imenovanje koordinatora za IPA.“

Osim navedenog, vlasti BiH trebaju i dalje raditi u oblastima migracija te borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Važna pitanja, kaže Habota, u kojima nije bilo pomaka su i dalje među prioritetnim, a to su sloboda izražavanja i zaštita medija i novinara.