Bosna i Hercegovina 30 godina nakon rata najzagađenija minama u Evropi, među prvih deset u svijetu

Do sada je u Bosni i Hercegovini od zaostalih mina smrtno stradalo 626 osoba, a povrijeđene je 1.274. Posljednja žrtva tihih ubica bio je  Mehmed Meho Hasanamidžić, 19-godišnji mladić, koji je stradao u povratničkom selu Hodžići kod Doboja 30. augusta ove godine na brdu Becanj, jednom od najzagađenijih lokacija zaostalim minama u BiH. Nažalost, ovakvih je lokacija u našoj zemlji i dalje previše, a akcija čišćenja premalo.

Smrt 19-godišnjeg Mehmeda Hasanamidžića tragičan je podsjetnik da mine i 30 godina nakon rata ubijaju. Hodžići su jedno od prvih povratničkih sela u BiH, smješteno na entitetskoj liniji u kojem je od 2000. godine poginulo više osoba, a brojni su povrijeđeni od eksplozije mina. Mještani su u stalnom strahu, jer mine svakodnevno vrebaju.

Hodžići nisu usamljen slučaj. Brojna su naselja, prvenstveno na entitetskim linijama, pretvorena u polja smrti koje ljudi nazivaju Ničija zemlja. Prema izvršenim procjenama, više od 820 km², odnosno blizu   dva posto površine Bosne i Hercegovine nalazi se pod minama. Na lokaciji bivše kasarne u Žunovnici, općina Hadžići, posljednjih dana provedena je akcija čišćenja od mina i NUS-a. Načelnik općine Hadžići Eldar Čomor:

„Predugo traje. Ovo je jedan od većih problema s kojim se susreću stanovnici općine Hadžići. Ovo se radilo 20-ak dana od 2.000 kvadrata. Uradilo se dosta, ali ima prostora da se to sve poboljša.“
Svaka od akcija deminiranja je izuzetno složena, a posao deminera opasan je po život, jer, kako kažu, deminer samo jednom griješi. Akcija u Hažićima imala je i dodatne otežavajuće okolnosti. Direktor Centra za uklanjanje mina Enis Horozović:

„Specifičnost je u tome što se radi o NUS-u, a postoje indicije da je korištena municija s osiromašenim uranijumom i zbog toga se moraju izvesti radiološka ispitivanja, a nakon toga dolazi uklanjanje i adekvatno uništavanje.“

Akciju čišćenja je provodila Federalna uprava civilne zaštite u saradnji s policijom Češke Republike. Zamjenik državnog ministra sigurnosti Ivica Bošnjak:

„Rade za dobrobit naše domovine. Radili su na više lokaliteta. Svaka uklonjena mina je spašen život.“

Međutim, zbog nedostatka kapaciteta za deminiranje, građani ove države i dalje su izloženi opasnosti od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, a podaci BHMAC-a za ovu godinu pokazuju o kakvim je razmjerama riječ. Još uvijek sa blizu dva posto nedeminirane površine zemlje, vreba 180 hiljada mina i NUS-a. Gotovo 1.400 lokalnih zajednica i oko 264 hiljade domaćinstava živi uz minski sumnjiva područja što BiH i 30 godina od rata čini područjem najzagađenijim minama u Evropi i među prvih deset u svijetu. Uprkos tome i činjenici da postoji plan de do 2027. bude deminirano po 75 km² godišnje, tempo je prespor u odnosu na potrebe, a  zavisi, prije svega, od blagovremenog osiguravanja neophodnih finansijskih sredstava.