„Bolje bi bilo da su me ubili": Zaboravljeni rat koji uništava živote žena

Upozorenje: Ovaj izvještaj, koji je kreirao BBC, sadrži opise silovanja i seksualnog nasilja. Imena žrtava su promijenjena, a detalji koji bi ih mogli identifikovati su izostavljeni radi njihove sigurnosti i privatnosti.

Enat je, kako kaže, bila kod kuće sa svojom osmogodišnjom nećakinjom kada su vojnici došli jednog nedjeljnog jutra.

Etiopska vojska je 5. januara ove godine pretraživala domove u regiji Amhara, kao dio akcije protiv rastuće pobune koju su pokrenule lokalne milicije poznate kao Fano.

Enat kaže da su tri muškarca u vojnim uniformama ušla u njen dom u South Gondaru i počela je ispitivati o njenoj porodičnoj pozadini te da li su borci Fanoa dolazili u pivnicu u kojoj je radila.

Fano je amarski izraz koji se slobodno prevodi kao dobrovoljni borci te ga čine lokalni stanovnici.

Pogoršanje situacije

Nakon što su je ispitivali o porodičnoj pozadini, Enat kaže da su vojnici počeli da je vrijeđaju, a zatim su prijetili njenoj nećakinji pištoljem kada je počela plakati.

Enat kaže da ju je jedan od vojnika potom silovao pred njenom nećakinjom dok su ostali čuvali stražu.

„Molila sam ih da me ne povrijede. Prizivala sam svece i molila ih. Ali njihova srca me nisu sažaljevala. Silovali su me.“

Enat, koja pripada amhara etničkoj grupi, drugoj po veličini u Etiopiji, jedna je od hiljada žena za koje se vjeruje da su seksualno zlostavljane i silovane otkako je sukob između Etiopske vojske i milicija Fano počeo u augustu 2023. godine.

Hiljade slučajeva silovanja

Seksualno nasilje u toj regiji uglavnom nije dokumentovano, ali je BBC prikupio podatke koji pokazuju da je između jula 2023. i maja 2025. prijavljeno hiljade slučajeva silovanja, sa žrtvama koje su imale od osam do 65 godina.

Sukob je počeo kada je vlada pokušala da raspusti regionalne vojne grupe, uključujući one u Amhari, koje su se borile zajedno s vojskom tokom građanskog rata u regiji Tigray od 2020. do 2022. godine.

Milicije Fano su se osjećale izigrano ovim potezom i vjerovale su da će ih to učiniti ranjivim na napade iz Tigraya i drugih dijelova, posebno jer se nasilje protiv amharske zajednice intenziviralo, prema izvještajima grupa za ljudska prava.

Kao odgovor, Fano je pokrenuo pobunu i zauzeo veće gradove. Oni tvrde da se bore za regionalnu autonomiju i zaštitu svojih zajednica od marginalizacije od strane etiopske vlade.

Pobuna je dovela do nasilnog suzbijanja od strane vojske, koja Fano naziva "radikalnim etno-nacionalistima".

Vojska nesrazmjerno odgovorna za najveći dio zločina

Otkako je sukob počeo, obje strane su optužene za brojna kršenja ljudskih prava, uključujući pogubljenja bez suđenja, proizvoljna hapšenja, prisilno raseljavanje, uništavanje imovine, pljačku i široko rasprostranjene slučajeve seksualnog nasilja, uključujući silovanja.

Grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International, navode da postoje dokazi da je vojska nesrazmjerno odgovorna za najveći dio ovih zločina. Također tvrde da su pripadnici amharske zajednice u drugim dijelovima Etiopije namjerno mete sigurnosnih snaga i drugih naoružanih grupa.

Prije napada, Enat nikada nije imala seksualne odnose i planirala je da se jednog dana uda u svojoj lokalnoj crkvi, u ceremoniji koja se obavlja prema obredima Etiopske pravoslavne crkve, baš kao što su to učinile i druge žene u njenoj porodici.

Takvi brakovi su među najpoštovanijim tradicijama amharskog naroda, koji je pretežno pravoslavni, ali zahtijevaju da parovi ostanu „čisti“ i bez ikakvih seksualnih kontakata do braka.

„Prije tog dana nikada nisam poznavala muškarca“, kaže ona.

„Bolje bi bilo da su me ubili.“

Pronađena bez svijesti pored puta

Tigist, 18, iz Zapadnog Gojjama, također u regiji Amhara, radila je u maloj, tradicionalnoj čajdžinici svoje porodice prije nego što je napadnuta.

Opisuje kako ju je u januaru 2024. godine vojnik, koji je bio redovna mušterija, opipavao. Kaže da ga je odbila - čin za koji vjeruje da je doveo do napada. Kasnije te večeri, dok se vraćala kući s posla, kaže da su je tri vojnika, uključujući muškarca koji ju je opipavao, napali iz zasjede na ulici i grupno je silovali na pločniku.

"Moja porodica me je pronašla bez svijesti pored puta", prisjeća se. "Odnijeli su me u kliniku, gdje sam provela pet dana."

Od napada, Tigist kaže da nije mogla napustiti kuću, paralizirana strahom od muškaraca i vanjskog svijeta.

"Moj strah me sprječava da idem na posao... Kad god vidim vojnike ili bilo koje muškarce, paničarim i sakrijem se."

Na kraju se povukla iz svog života i raskinula zaruke. Kaže da nikada nije rekla svom zaručniku zašto ili šta se dogodilo.

Svladana očajem, Tigist je pokušala sebi oduzeti život, ali je njena porodica intervenisala na vrijeme i spasila je. Kaže da je, iako je od tada razmišljala o samoubistvu, obećala svojoj porodici da više neće pokušati da se ubije.

Neprijavljeni napadi

BBC je prikupio podatke iz 43 zdravstvene ustanove u regiji Amhara – oko 4% svih ustanova u toj oblasti – kao i iz drugih medicinskih izvora, kako bi dobio uvid u razmjere seksualnog nasilja.

U tim ustanovama zabilježeno je 2.697 prijava silovanja između jula 2023. i maja 2025. godine, pri čemu su djeca mlađa od 18 godina činila 45% slučajeva. Više od polovine žrtava imalo je seksualno prenosive infekcije, a mnoge su ostale trudne i pretrpjele ozbiljne psihološke traume.

Mnoge žrtve nikada ne prijavljuju napad niti traže medicinsku pomoć, iz straha od stigme ili saznanja da su možda zaražene ili trudne. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da su prijavljeni slučajevi samo “vrh ledenog brijega”.

Lemlem, 23-godišnjakinja iz South Gondara, kaže da su vladini vojnici ušli u njenu kuću 6. januara tražeći informacije. Kada im nije dala ono što su tražili, jedan od njih ju je silovao.

„Prijetio mi je: ‘Ako vrisneš, jedan metak ti je dovoljan’“, kaže Lemlem. „Plakala sam mjesec dana bez prestanka. Nisam mogla jesti, stajati ni hodati. Teško sam se razboljela.“

Napad ju je udaljio od crkve, a trauma je utjecala na njeno gledanje na vlastitu ženstvenost: „Odvratno je biti rođena kao žena. Da sam muškarac, možda bi me pretukli i otišli – ne bi mi uništili život ovako.“

Javnozdravstvena i društvena kriza

Ljekari kažu da se od početka sukoba oštro povećao broj žrtava seksualnog nasilja koje liječe.

„Dolaze drhteći, previše uplašene da progovore“, kaže jedan ljekar.

Ipak, one koje se ipak jave rijetko imenuju napadače i rijetko traže pravdu, djelomično zbog kolapsa reda i zakona izazvanog sukobom. Većina onih koje traže medicinsku pomoć to čine iz straha od trudnoće.

Mnoge žrtve traže pomoć tek dugo nakon napada, kada određeni lijekovi za spolno prenosive infekcije, poput HIV-a, više nisu učinkoviti. HIV se često može spriječiti lijekom poznatim kao postekspozicijska profilaksa, ali samo ako se primijeni ubrzo nakon kontakta s inficiranom osobom.

Drugi ljekar navodi da mnoge žrtve kažu kako ne mogu brzo doći do liječenja zbog poremećaja u transportu i blokada na cestama uzrokovanih sukobom.

Jedan viši ljekar upozorava da se približava potencijalna javnozdravstvena i društvena kriza. Prema podacima zdravstvenih centara, „uočeni su znakovi da bi broj HIV infekcija mogao rasti, a mentalni i psihološki problemi doseći katastrofalne razmjere“, dodajući da su neke žrtve pokušale počiniti samoubojstvo.

Većina slučajeva silovanja prijavljena u urbanim područjima

Iako su napadi izvršavani s obje strane sukoba, medicinsko osoblje bilježi više slučajeva povezanih s vojnicima Etiopske vojske nego s milicijom Fano. Zaposlenik vlade s pristupom relevantnim informacijama, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, također je potvrdio istu situaciju.

Većina slučajeva silovanja prijavljena je u urbanim područjima gdje vojska održava baze i kontrolu, iako stručnjaci napominju da ljudi u gradovima imaju bolji pristup liječenju i stoga češće traže pomoć i prijavljuju napade.

U junu 2024. godine Kancelarija UN‑ovog visokog komesara za ljudska prava objavila je da je Etiopska nacionalna odbrambena sila, u čijem sastavu je i vojska, počinila seksualno nasilje, uključujući i nad maloljetnicima, u regiji Amhara tokom sukoba s Fano milicijom.

Vođa Fano milicije, Asres Mare Damtie, rekao je da grupa nema saznanja o umiješanosti svojih boraca, tvrdeći da nije bilo nikakvih prijava protiv njih te da Fano primjenjuje stroge kazne, uključujući i smrtnu, za počinioce takvih djela.

„Pristrasne i manjkave optužbe“

Pokrenuta je vladina istraga o seksualnom nasilju nad ženama u Amhari povezanim sa sukobom, koju vodi Bahir Dar Univerzitet. Očekuje se da će nalazi biti objavljeni u narednim mjesecima.

U 2021. godini, kada su vojska i njeni saveznici – među kojima je tada bio i Fano – bili suočeni sa sličnim optužbama zbog ponašanja u sukobu u Tigraju, vlada je osudila upotrebu silovanja, ali je optužbe odbacila kao „pristrasne i manjkave“.

Do danas, nijedna zvanična mjera protiv počinilaca nije javno objavljena.

Amnesty International upozorava na, kako navodi, kontinuirani obrazac nekažnjivosti u etiopskoj vojsci. „Ne postoji nikakav ozbiljan napor da se počinioci izvedu pred lice pravde“, kaže regionalna istraživačica organizacije, Haimanot Ashenafi. „Oni i dalje ratuju, još su tamo, bez ikakvih posljedica za ono što su učinili… a preživjele žene, koje su prošle kroz iskustvo koje im je promijenilo život, zaslužuju pravdu.“

„Dar od Boga“

Za Enat, posljedice napada bile su dalekosežne.

Mjesec dana nakon što je silovana, napustila je svoje selo kako bi pobjegla od trauma. Tada je saznala da je trudna kao posljedica silovanja.

„Počela sam povraćati“, prisjeća se.

Razmišljala je o pobačaju, koji je u Etiopiji legalan do 12. sedmice trudnoće ako je žena silovana, ali nije se usudila.

„Bojala sam se Boga i razmišljala o majci. Šta bi bilo s njom ako bih umrla tokom pobačaja?“

U ranoj septembarskoj sedmici rodila je kćer nakon tri dana porođajnih bolova.

Uprkos svemu, Enat svoju bebu naziva „darom od Boga“.

Trenutno živi kod rođaka i ne može raditi jer se brine o novorođenčetu. Brine se za budućnost – kako će izdržavati sebe i dijete.

„Ako se ovo smatra životom, onda da – živim“, kaže ona.

federalna.ba/BBC