Bledski forum - još jedna prilika da BiH traži podršku za evropski put

Odbjegli svijet - tema je dvodnevnog 20. strateškog foruma Bled koji počinje ovog ponedjeljka, a gdje će u fokusu razgovora regionalnih i evropskih lidera biti kriza obilježena geopolitičkom neizvjesnošću i izazovima međunarodnog poretka, ali i proširenje Evropske unije. Bit će to prilika da i Bosna i Hercegovina - u vrijeme kada se bori da bude dio evropske porodice, a suočava s unutrašnjim blokadama i udarima na pravni i ustavni predak - ukaže na one kojima je vladavina prava relativna stvar, a raspad međunarodnog poretka prilika za nove krize u kojima politički profitiraju dok zemlju drže u briselskom vakuumu.

Od proširenja Evropske unije, digitalizacije, tehnološkog napretka, sigurnosti do odgovora Evrope na neizvjesnu geopolitičku situaciju u kojoj je narušen međunarodni poredak - teme su u centru rasprave foruma koji će okupiti lidere brojnih zemalja i visoke zvaničnike, a gdje će i Bosna i Hercegovina imati ulogu na panelu o proširenju.

“Još uvijek smo između dvije krajnosti - na jednoj strani prilike koje nam je ponudila Evropska unija i na tom putu potrebno je usvojiti još dva zakona i izabrati glavnog pregovarača, i druga krajnost je najveća sigurnostna prijetnja od Daytona do danas - Milorad Dodik, bivši predsjednik RS-a. Iskoristit ćemo priliku da objektivno prezentiramo stanje u našoj zemlji i zatražimo dalju podršku naših međunarodnih partnera, kako bismo zaustavili ovo što radi Dodik, a loše je”, kaže Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (NiP).

Razjedinjeni po teritorijama, zarobljeni u političkim željama i blokadama. Bez novca za 2025. godinu, reformom koja je pitanje političkog pozicioniranja i bez deblokade s vladajućim SNSD-om, čiji lider nezakonito djeluje kao predsjednik entieta, blokira EU put i okreće se autokratama. Okvir je to u kojem Bosna i Hercegovina traži ulazak, a ne isporučuje reforme, gdje je ključno, uprkos blokadama, iskazati odlučnost za političke iskorake.

“Možemo ponuditi jedino nastavak sistemske predanosti ispunjavanju uslova Evropske unije. To je sve što njih zanima. Da dođemo u fazu i do standarda koji nam omogućava da uđemo u članstvo. Kad se ponašamo sitnošićarski, ustvari ne varamo Evropsku uniju već zamajavamo sebe i tjeramo kvalificirane mlade ljude odavde, o čemu će isto biti govora u na Bledu”, ističe Lejla Mesihović, profesorica međunarodnih odnosa na Univerzitetu Burch.

“Ne možemo se ni o Planu rasta dogovoriti. Ne znam koji je to projekat. Nisam vidjela da postoji zajednički projekat - nešto što će se usvojiti na svim nivoima, da će država stati iza toga na svim svojim dijelovima. Pričalo se o autoputu Sarajevo - Beograd, da će ići ovuda, onuda, pa šta bi?”, navodi ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.

Bilateralni susreti, paneli i rasprave koje definiraju politike i imaju utjecaj na odluke koje donose vlade, mjesto je za pozicioniranje Bosne i Hercegovine u proces integracije u vrijeme pokušaja unutrašnje destabilizacije i blokade zemlje kako bi Bosna i Hercegovina bila dio Bledske zakletve o proširenju do 2030. godine, pored ukazivanja na rušilačke poteze vlasti RS-a koji su i sigurnosna prijetnja.

“Ako se sjećate izjave Marte Kos, komesarke za proširenje, od prije nekoliko mjeseci da je zvaničan stav Brisela takav Milorad Dodik, ruski špijun u srcu Evrope, nije dobrodošao. To je bilo veoma važno kako bi se otvorio prostor za moguća rješenja. Ona postoje ukoliko bi se desilo da proevropske snage, one koje misle cijeloj Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima dobro, koje žele da unaprijede ambijent za razvoj ekonomije i da zadrže mlade ljude u Bosni i Hercegovini iskoriste ovaj prostor, formiraju novu vlast ili sada promjenom ministra sigurnosti na nivou države ili 2026”, ističe Konaković.

Jer ostankom SNSD-a u vlasti, Bosna i Hercegovina je između blokade i evropske ambicije, a kao kolateral proruske i politike i na margini zapadnog Balkana. Tu je drže oni koji ruše vladavinu prava, pozicinirajući zemlju na klupu evropskog predvorja. U toj čekaonici, ni bh. vlast više ne predviđa nove rokove za pomak u procesu proširenja, koji za lidere Evropske unije nije sam birokratska, već sigurnosna i geopolitička nužnost, koju bi Bosna i Hercegovina morala iskoristiti.

federalna.ba