BiH u Helsinkiju brani napredak u sprečavanju pranja novca: Hoćemo li završiti na sivoj listi?

Prilog: Amra Ličina

Nakon mjeseci blokade, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jučer je hitno usvojio Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje. Potez je povučen u posljednji tren, pred današnji sastanak delegacija Bosne i Hercegovine i Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF) u Helsinkiju, gdje je naša delegacija iznijela argumente zbog čega Bosna i Hercegovina ne zaslužuje finansijsku izolaciju.

Predsjedavajući Doma naroda državnog parlamenta Kemal Ademović ipak upozorava da opasnost nije prošla:

"Donošenjem ovog zakona smanjuje se mogućnost da Bosna i Hercegovina bude stavljena na sivu listu Manivala, što je interes privrede, privrednika BiH i, naravno, svih građana. Nažalost, ne možemo sa sigurnošću ustvrditi da sutra ipak nećemo završiti na sivoj listi jer u Vijeću ministara je zapeo jedan zakon koji je trebalo da pripremi Ministarstvo pravde BiH i pripremilo ga je i dostavilo. To je Zakon o upravljanju nezakonito stečenom imovinom. I Federacija je bia u obavezi da napravi registar stvarnih vlasnika pravnih lica, što nije učinila.“

Delegat Zlatko Miletić, iako pozdravlja usvajanje prijedloga zakona, kaže da je ovo tek nužni minimum. Prema njegovim riječima, zakon će u bliskoj budućnosti morati biti nadograđen kako bi bio istinski efikasan u praksi:

“S obzirom da se u članku 5.7 ovog zakona govori o tim, pod navodnim znacima, terorističkim organizacijama interesantno je da ovaj zakon samo tretira terorističke organizacije sa islamskim predznakom, što ispada neprimjereno jer ispade da, osim islamskog terorizma, terorizam kao takav ne postoji u nekim drugim oblicima. Međutim, bez obzira na nedostatke, zakon treba pustiti, a onda ga nadograđivati na način da on bude sveobuhvatan.“

Glavna kočnica i dalje ostaje Zakon o upravljanju nezakonito stečenom imovinom. Taj dokument skinut je s dnevnog reda Vijeća ministara na insistiranje SNSD-a. Sporna tačka je osnivanje državnog ureda za upravljanje imovinom, što za predstavnike iz Republike Srpske predstavlja prenos nadležnosti. Ministar Staša Košarac poručuje da nije riječ o blokadi nego o zaštiti Ustava:

"Mislim da svojim političkim djelovanjem SNSD i predstavnici SNSD-a u institucijama ne blokiraju nego prije svega su funndament u zaštiti svojih elementarnih nacionalnih prava u institucijama Bosne i Hercegovine.“

Uz političke zastoje u državnim institucijama, dodatni problem je nepostojanje registra stvarnih vlasnika kompanija. Riječ je o ključnom alatu za otkrivanje stvarnih kontrolora firmi i sprečavanje zloupotreba finansijskog sistema. Iako su Republika Srpska i Distrikt Brčko završili svoj dio posla, provođenje kasni u Federaciji BiH. Tamo je cijeli proces trenutno zaustavljen na nivou entitetskog Ministarstva pravde. A šta bi povratak na „sivu listu“ značio u praksi? Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić smiruje strasti kad je riječ o stabilnosti sektora, ali upozorava na konkretne poteškoće za klijente:

„Pred Bosnu i Hercegovinu su postavljeni određeni zahtjevi, koji su i tehničke i političke prirode. Mi smo u bankarskom sektoru uradili sve što je trebalo, uradili smo na vrijeme, a ovaj drugi dio, koji nije dio bankarskog sektora, nije urađen. Jučer je urađeno nešto, međutim, nije urađeno u potpunosti sve ono što je trebalo, ključni Zakon o upravljanju oduzetom imovinom nije usvojen. Još se nadam da BiH neće doći na sivu listu, a ako dođe, to neće biti kraj svijeta.“

U prevodu sve ovo znači: privreda bi mogla plaćati veće cehove, a građani duže čekati na svaku uplatu iz inozemstva. Konačnu odluku o tome hoće li Bosna i Hercegovina dobiti etiketu visokorizične zemlje Radna grupa za finansijske akcije donijet će na zatvorenom sastanku 8. maja.