BiH iako može nije zatražila pomoć usljed poplava od mehanizma civilne zaštite eu

Stanovništvo čija je imovina poplavljena, sedmicu dana nakon katastrofalnih kišnih padavina, koje su pogodile sjeverne i centralne dijelove Bosne i Hercegovine, prijavljuju štete nadležnim službama. Nažalost, vremenske prilike nisu još stabilizovane i nove padavine mogu izazvati dodatne opasnosti poput pokretanja klizišta.

Plavljenja domaćinstava i drugih ljudskih dobara su postala, nažalost, uobičajena. Tome su doprinijeli, u najvećoj mjeri, nedozvoljena gradnja, neodržavanje vodovodne infrastrukture, zagađenje rijeka i potoka kao i klimatske promjene, koje donose nesrazmjerne količine vode u kratkom vremenskom intervalu. Nakon poplava, stanovništvo je razočarano, ali i u strahu zbog objektivnih okolnosti:

„Znači, svaki put ode nam kuća. Uvijek ulazi veća i veća. Kako god ogradimo, džabe. Ode nam sve. Ne može se eto živit ovo ovde. Una svoje odrađiva, znači ona blokira. Ovi kanali se zatvore i to je to. Ovo je najveći problem. Zidanje vikendica nad Unom. I to ko je dozvolio, to je katastrofu napravio.“

Naprimjer, školski i pomoćni objekti u Osnovnoj školi Kulen Vakuf-

- Orašac bili su gotovo u cijelosti pod vodom te je doveden u pitanje i opći rad. Potpuno odsječena uslijed poplave bila je i Druga osnovna škola u Bosanskoj Krupi. Direktorica Daira Zjakić:

„U kotlovnici, nažalost, voda je bila tolika da nam je pumpa za centralno grijanje pod vodom, peći za pelet su ugrožene. Na svu sreću, one stoje na nogicama. Međutim, ukoliko bude i sljedeći put, ja se nadam iskreno da neće, mi zaista sada duboko razmišljamo o preventivnim mjerama, šta učiniti, gdje izmjestiti peći da bismo spasili peći, da kažemo, koje nam život znače, jer bez grijanja nema škole u hladnim učionicama.“

Poplavljena područja Unsko-sanskog kantona posjetila je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, a nakon razgovora sa čelnicima u Bihaću, kazala je da će sigurno biti pronađena rješenja:

„Prije svega bih rekla da ću pokušati stati u kraj nekoj drugoj gradnji koja se dešava u Nacionalnom parku Una, ali ne samo u Nacionalnom parku nego generalno uz obale rijeke Une. Jer mislim da je vrijeme da se stane u kraj ovim uzrocima ovakvih stanja. Naravno, ne mogu reći da su uzroci samo bespravna gradnja. Klimatske promjene su nešto što nas prati i s time se trebamo boriti, odnosno barem pripremati za ono što nas čeka.“  

Federalna vlada za poplave je interventno odvojila 500.000 maraka, a potom je federalni premijer Nermin Nikšić obišao USK i najavio  podršku u realizaciji preventivnih mjera protiv poplava. Na sastanku u Sarajevu sa gradonačelnikom Bihaća Elvedinom Sedićem razgovarali su o načinima pomoći i sanaciji posljedica te realizaciji određenih projekata za preventivno djelovanje u gradu na Uni:

„Federalna vlada je tu za sve građane. Danas je USK najviše pogođen. Tu smo da pomognemo kompletnom kantonu, svim građanima. Ali ne možete vi ni u čiju kuću doći da mu pomognete silom ako on sam pomoć ne traži. Gradonačelnici Bihaća i Bosanske Krupe su se obratili, načelnici opština Sanski Most i Ključ su se obratili. Postoje gradonačelnici koji nisu, a danas prigovaraju što nisu dobili sredstva, a nisu htjeli da se obrate za pomoć.“

„Kada bi riješili ovaj magistralni put M14, koji je, na neki način, ostao prilično nizak u odnosu na korito rijeke Une, jer nas tu iznova plavi kada Una nadođe. Također, neposredno ovdje s moje desne strane se nalazi pumpna stanica koja snabdijeva dvije najveće mjesne zajednice, dva najveća naselja u gradu Bihaću, morali smo isključiti pumpu, a naselja su ostala bez vode“, kaže Sedić.

Međutim, Bosna i Hercegovina od prošle godine punopravna je članica Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, evropskog okvira solidarnosti za pomoć zemljama pogođenim katastrofama, no nije zatražila pomoć nakon posljednjih poplava koje su pogodile područje sjevernog dijela države iako to može učiniti, kazao je Feni komesar Evropske unije za upravljanje krizama Janez Lenarčič:

Mehanizam uvijek može biti od pomoći u ovakvim slučajevima, ali je potrebno da zemlja uputi službeni zahtjev za pomoć te da postoji kapacitet koji države članice mogu ponuditi, a ako to ne mogu učiniti, da postoji kapacitet za pomoć unutar EU strateških rezervi. Koliko ja znam, Bosna i Hercegovina nije tražila pomoć nakon nedavnih poplava“, naglasio je Lenarčič. „Ono što bi se, prema mojoj procjeni, moglo unaprijediti je koordinacija između civilnih zaštita na različitim nivoima, između entiteta. Svi veoma cijene ulogu Ministarstva sigurnosti u ovom aspektu, jer je ono naša kontaktna tačka u Sarajevu i to je jedina kontaktna tačka i ne postoji drugi način. Čak je i u Njemačkoj tako, Lander, ali mi jedino komuniciramo s Berlinom. Tako stvari funkcioniraju. To je evropski mehanizam civilne zaštite“, kaže Lenarčič.

Dakle, kako je pojasnio, postoje prednosti u članstvu u Mehanizmu koje Bosna i Hercegovina još uvijek nije iskoristila. U međuvremenu, Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica izdala je poseban apel građanima Tuzle zbog najavljenih grmljavinskih oluja kako bi se povećao oprez i preduzele potrebne mjere samozaštite, dok je Kantonalna uprava Civilne zaštite Sarajevo pozvala stanovništvo na poduzimanje preventivne mjere protiv bujičnih poplava.