BHRT pred gašenjem: Sistem bez rješenja, dugovi rastu

Medijski mrak u Bosni i Hercegovini sve je bliže. Radiotelevizija Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnom prijetnjom gašenja, čime bi Bosna i Hercegovina mogla postati prva država u Evropi bez državnog radio-televizijskog servisa. Dugovi se gomilaju, plaće kasne, a konkretna institucionalna rješenja i dalje izostaju.

O modelima, opcijama i budućnosti ovog javnog servisa raspravljano je tokom javne debate koja je okupila predstavnike medijskog, političkog i akademskog života.

Sve teži uvjeti rada

Situacija u BHRT-u sve je gora. Vremena je sve manje, a entuzijazam radnika možda je i jedino što ga održava živim. Međutim, od entuzijazma se ne živi, na plaćaju krediti i ne prehranjuju porodice.

Direktorica programa BHT1 Neda Tadić upozorila je na ozbiljne poteškoće u radu i finansiranju.

“Svakodnevno sve teže funkcionišemo kada je riječ o proizvodnji programa. Kasne uplate zagarantiranih primanja radnicima, a da ne govorim o tome da već više od deset godina doprinosi na plaće zaposlenima nisu uplaćeni”, kazala je Tadić.

Dugovi i neisplaćene naknade

Na tešku materijalnu situaciju zaposlenih ukazala je i predsjednica Samostalnog sindikata radnika BHRT-a Merima Kurtović-Pašalić.

“Danas je treći mjesec kako nismo primili topli obrok. Dugovanja po tom osnovu iznose tri mjeseca. Oko 65 posto zaposlenih ima minimalnu plaću od 1.027 maraka i, prema posljednjim pokazateljima, ne mogu preživjeti”, izjavila je Kurtović-Pašalić.

Gašenje ili dugotrajna blokada BHRT-a značila bi direktan udar na egzistenciju više od 700 zaposlenih i njihovih porodica. Ukupan dug ovog javnog servisa približava se iznosu od 100 miliona konvertibilnih maraka.

Apeli i odgovornost vlasti

Iz BHRT-a su zatražili pomoć od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, konkretno osiguravanje sredstava iz tekuće budžetske rezerve. Za sada nisu dobili podršku.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca podsjetio je da je Evropska unija kontinuirano pružala podršku razvoju javnog emitiranja, ali da ključna odgovornost ostaje na domaćim vlastima.

“Kontinuirano smo sarađivali s vlastima, poticali dijalog, pružali tehničku podršku i podržavali projekte usmjerene na jačanje javnog emitiranja. Međutim, odgovornost za sprečavanje kolapsa BHRT-a prije svega leži na domaćim institucijama i političkim liderima”, istakao je Soreca.

Sistemski propusti i upozorenja

Na političku i institucionalnu odgovornost ukazao je i član Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić (NES).

“Godinama se latentno urušava javni RTV sistem. Članovi odbora sistema su najodgovorniji za ovakvo stanje, jer zakon jasno propisuje njihovu odgovornost. Oni su potpisnici jedinstvenog računa i to nosi i krivičnu odgovornost”, rekao je Emrić.

Posljedice mogućeg gašenja

Brigu o državnom emiteru do sada su više pokazali strani predstavnici nego domaće vlasti, koji su se, inače, obavezali u reformskoj agendi Plana rasta da će osigurati održivost sistema javnog emitovanja.

A podsjećamo, važno je: gašenje BHRT dovelo bi do opasnih sigurnosnih prijetnji, a kolateralna šteta bila bi i Federalna televizija.

federalna.ba