'Opada popularnost institucije braka, bh. društvo se nalazi u tranziciji'

Društvo se suočava s brojnim i teškim izazovima, a posljedica je mnogo. Jedna od njih je i porazna statistika broja razvoda brakova u Bosni i Hercegovini.

Socijalna radnica Meldina Demirović kaže da podaci o broju razvoda zabrinjavajući, ali ne i novi.

"Već dugi niz godina naša bh. porodica se nalazi u tranziciji. Neke tradicionalne vrijednosti i moderno doba dovelo je do toga da bračni partneri sve više nemaju kompromisa niti žele rješavati svoje probleme uz pomoć stručnjaka, što nažalost u konačnici dovodi do razvoda braka. Ti problemi u postupcima razvoda braka jako često dovode do problema koji se na kraju odražavaju na njihovu djecu. Interes djeteta bi trebao u konačnici da bude jedini prirotet takvim roditeljima i morali bi da ostvare zdravu komunikaciju i zdravo roditeljstvo kako bi dijete u toj fazi razvoda braka moglo da prođe bez bitnih posljedica."

Sociologinja Mirjana Čeko navodi da je došlo do određene vrste disbalansa u porodičnim odnosima.

"Smatram da je tradicionalna porodica kao takva potpuno zanemarena. Mislim da bi bila teška riječ reći prevaziđena jer trebalo bi da znamo da je ono što se temelji na tradicionalnim vrijednostima zapravo ono pravo. Međutim, moramo da idemo ukorak sa novim vremenom, sa savremenim društvom, sa svim onim što ono nosi pa u skladu sa tim moramo da formiramo i neke nove vrste porodica. Tradicionalna porodica je zamijenjena jednom novom vrstom porodice koja se naziva egalitarnom porodicom. Ta porodica se zasniva na odnosu između muškarca i žene čija su prava potpuno jednaka."

Dodaje da je u bh. društvu još uvijek zastupljen neki tradicionalni sistem vrijednosti.

"U tom smislu nismo potpuno otišli putem Zapada, međutim moramo da idemo ukorak sa vremenom. Opet, sa druge strane ne opravdavam sve promjene koje donosi jedan novi sistem vrijednosti koji je u potpunoj suprotnosti sa onim na čemu su odrastale naše generacije. Međutim, teško je da mi proces koji svjetski moćnici nazivaju evolucijom, a ja bih ga možda nazvala čak i involucijom, da ga možemo zaobići kada je u pitanju formiranje jedne nove porodice i braka."

Demirović ističe da bračni partneri nisu još dosegli svijest da bi mogli da zajednički i tradicionalne vrijednosti i ravnopravnost ujedine kako bi to funkcionisalo kao porodica.

"Zbog toga dolazi do razmirica, nedostatka komunikacije, emocionalne udaljenosti što na kraju rezultira naravno razvodom braka."

Čeko: Ekspanzija društvenih mreža u velikoj mjeri utječe na brak

Kao najčešće razloge navodi ekonomsku krizu i tranformaciju kroz koju prolazi naše društvo.

"Mnogi bračni partneri nisu u mogućnosti pronaći posao, nisu u mogućnosti obezbijediti stambenu jedinicu zbog čega su primorani živjeti kod svojih roditelja gdje dolazi do sukoba generacija. I tada naravno dolazi i do razvoda braka. Zatim tu su razne vrste ovisnosti. Sve je više nasilja.Također, moderne tehnologije, razne društvene mreže dovode do toga da je brak ušao u krizu. Nedostatak komunikacije među partnerima dovodi do toga da je zaista ugrožena porodica u BiH."

Sociologinja pojašnjava da ekspanzija društvenih mreža u velikoj mjeri utječe na brak.

"Možemo naglasiti neka dva pravca. Recimo često smo svjedoci situacija gdje ljudi koji su već u bračnoj zajednici pronalaze nove partnere, prije svega na tom emocionalnom nivou povezujući se sa drugim ljudima putem društvenih mreža. Drugi pravac je takođe pojava brakova koji se zasnivaju vrlo često nakon vrlo kratkog poznanstva uglavnom ljudi koji su se upoznali na društvenimn mrežama, te smatraju da su na taj način postigli sve one kompromise i dogovore koji su potrebni da bi imali jednu uspješnu bračnu zajednicu."

Na pitanje jesu li partneri spremni razgovarati o mogućnosti pomirenja ili već dolaze sa gotovom idejom da je razvod jedino rješenje, Demirović odgovara: "Obzirom da je u našem zakonodavstvu normirana obaveza pokretanja postupka posredovanja prije razvoda braka kod supružnika koji imaju malodobnu djecu i djecu nad kojom je produženo roditeljsko staranje, onda su oni u obavezi da pokrenu taj postupak. Taj postupka se sastoji od dvije faze, od koji je jedna pokušaj mirenja ukoliko oni to žele."

Čeko kaže da je nasilje u porodici jedan od potpuno legitimnih razloga da se okonča bračna zajednica.

"Međutim, naravno u našem društvu žene nisu dovoljno zaštićene, pogotovo u ekonomskom pogledu. Uglavnom su na poslovima koji su slabo plaćeni. Kada dođu u situaciju da postanu samohrane majke, ta žena je primorana da napušta radno mjesto kada dijete treba u bolnicu, na sekciju itd. i nije rijedak slučaj da žene u takvim situacijama dobiju i otkaz. I to je sigurno jedan od razloga zbog kojeg se žene odlučuju da ostanu u potpuno disfunkcionalnoj bračnoj zajednici."

Demirović: Najvažniji je interes djeteta

Socijalna radnica pojašnjava da imaju zakonsku obavezu da prijave ukoliko u toku razgovora sa bračnim partnerima primijete da se dešava nasilje.

Na pitanje šta roditelji čine pogrešno tokom razvoda, Čeko odgovara: "Teško je raspravljati o utjecaju razvoda na djecu jer on zavisi od mnogo faktora. U prvom redu tu je obim sukoba između roditelja prije samog razvoda braka. Dakle koliko dugo su djeca bila izložena toj nekoj vrsti disfunkcionalnosti u porodici. Onda tu je faktor postojanja braće ili sestara. Treeći faktor je viđanje roditelja nakon razvoda. I kada se par odluči za razvod braka treba da razmišlja o tome da su djeca na prvom mjestu jer od toga šta se dešava u porodici zavisi razvoj njihove ličnosti, zavisi kakvi će ljudi postati i kakve će veze oni da ostvaruju."

Demirović pojašnjava da se kroz Porodični zakon uvijek prožima interes djeteta.

"Interes djeteta bi trebao da bude na prvom mjestu svim akterima. Sudu, Centru za socijalni rad i drugim institucijama. Naša država krozt određene propisa štiti dijete, međutim zbog nedostatka kadra, zbog nedovolje informiranosti nismo u stanju da pružimo zaštitu uvijek kada je ona potrebna."

O motivima sklapanja braka Čeko kaže da brakovi koji su posredno formirani oduvijek formirani.

"Neželjena trudnoća, materijalna korist, papiri, prisutni su oduvijek bili i mislim da se to nije promijenilo ni danas. Mislim da je uveliko značajniji dio brakova koji se sklapaju iz emotivnih poriva koji uglavnom vrlo brzo poprime neke drugačije oblike."

Demirović smatra da su prave vrijednosti i dalje prisutne u porodicama i brakovima.

"I dalje bračni partneri stupaju u bračnu zajednicu iz ljubavi. Naravno moderno doba doprinosi tome da nismo spremni odreći se neke svoje slobode koju smo imali dok smo živjeli kao mladići ili djevojke i nismo spremni na odricanja zbog kojih nažalost dolazi do razvoda braka. Stručnjaci im mogu pomoći kako da naprave razliku između partnerskog i roditeljskog odnosa."

Opada popularnost institucije braka

Čeko dodaje da na kompromis nismo spremni zbog izražene individualizacije u modernom društvu.

"Suočavamo se sa fenomenom alijenacije koji se odnosi na otuđenje. Ne mislim samo na otuđenje čovjeka od čovjeka nego i čovjeka od samog sebe. Da bismo napravili kompromis i bili spremni na isti, neophodno je da napravimo kompromis sami sa sobom, da shvatimo koje su naše dužnosti, a koje obaveze i do koje granice možemo i trebamo da idemo. Mislim da je ta neka vrsta egoizma dotigla svoj zenit."

Demirović navodi da se položaj muškarca i žene već dugi niz godina mijenja.

"Muškarci su sada mnogo spremniji pomoći svojoj supruzi u podizanju djec ei obavljanju svakodnevnih aktivnosti. S druge strane, žena s enalazi u toj nekoj stisci sa vremenom jer želi biti dobra majka kakve su bile naše majke u tradicionalno vrijeme, a isto tako želi da uspije i profesionalno."

O tezi da popularnost institucije braka opada Čeko kaže: "Mnogi su faktori koji utiču na pad popularnosti bračne zajednice. U prvom redu bih naglasila dinamiku savremenog načina života koja tradicionalne porodične vrijednosti stavlja u drugi plan. Drugi faktor je odgađanje stupanja u brak."

federalna.ba