Bh. političari zemlju drže u stagnaciji: Dok regija napreduje ka integracijama, BiH je daleko od Brisela
U strategiji o proširenju koju će Evropska komisija usvojiti i objaviti 7. oktobra bit će predloženo ograničavanje nekih prava budućim članicama Evropske unije kao i prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom umjesto jednoglasja u određenom broju oblasti, uključujući i proširenje. Bitno je to da se pojednostavi odlučivanje u bloku jer veto svake članice često otežava proces i utiče na nejedinstvo.
I dok EU sprema mape puta za četiri zemlje najbliže ulasku, a Crna Gora uvodi vize za građane Rusije kako bi se još više prilagodila Uniji, Bosna i Hercegovina stagnira. Pojednostavljeno, Brisel nas je stavio na čekanje. Umjesto stotina miliona eura naša vlast je birala samoizolaciju zemlje. A regija ne čeka, užurbano uzimaju ponuđeni novac i žure prema Evropi.
Plan rasta
Cijena političkog veta u BiH je 108 miliona eura, koje nismo povukli iz sredstava Plana rasta, a do kraja godine je upitno i ostalih 373 miliona. Dok regionalni centri Zapadnog Balkana već troše sredstva za modernizaciju željeznica, digitalnu transformaciju i ekologiju, evropski Plan rasta za BiH, državu praznih blagajni, je blokiran proces.
„Imamo tri politčke grupacije, svaka ima svoju političku agendu i one aposlutno ne idu u istom pravcu. BIH ukoliko želi postati članicom EU mi moramo imati zajedničku viziju“, kaže Haris Ćutahija, direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH.
„Ovo je definitivno izgubljena godina, vi ste svjedoci da mi ništa nismo ozbiljno uradili nakon nove godine“, smatra Elvis Fejzić, prodekan Fakulteta političkih nauka UNSA.
Izostanak reformi ostavio nas je u čekaonici, pa će lideri EU polovinom oktobra, bez pozitivnih signala za BiH, plan proširenja prioritetno usmjeriti na Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju, čiji će napredak biti nagrađen EU novcem i projektima. Jasna mapa puta, sa zadacima i rokovima, na kojoj nema BiH.
Rad na reformama treba nagraditi
„Mislim da se rad treba nagrađivati i to vidimo posebno po Crnoj Gori, ona ispunjava svoje uslove, oni već su pri kraju pregovora, na pragu su do ispunjenja svih uslova, koje trebaju ispunuti, a mi ostajemo u zaleđu prosto zato što ne radimo ništa“, dodaje Ćutahija.
„Zbog blokade političkih institucija, a neke od tih stranaka koje blokiraju političke institucije zapravo to čine pod uticajem i Srbije i pod ruskim uticajem tako da je nama sasvim jasno zašto mi kasnimo na tome EU putu i zašto drugi ne računaju na nas“, ističe Fejzić.
Reforma rada Ustavnog suda BiH, zakoni o Sudu i VSTV-u, tačke su razlaza domaće vlasti, prvenstveno ministara iz entiteta Republika Srpska, koji tvrde da im ne trebaju nepovoljni krediti i uslovljavanja Evropske komisije. Politikanstvo je i u ovom slučaju prevagnulo nad ekonomskim intresom, pa konačnu cijenu plaćaju ekonomija i građani.
Evropska unija se sprema za proširenje i prijem novih članica, pa želi promijeniti način rada kako ne bi bila blokirana u donošenju odluka. Umjesto veta i jednoglasnosti za sve korake, što je vodilo često ka blokadi prijema novih članica, sada se razmatra metoda glasanja kvalificiranom većinom.
„Kada je u pitanju prijem novih članica to će vjerovano osttati, tako da možemo vidjeti da EU pokušava otkloniti prepreke zemljama koje su procesu prostupanja, a malo je paradoksalno da BiH ima još uvijek sama da ukine te neke prepreke koje sama sebi postavlja“, dodaje Ćutahija.
Pa više i ne dobijamo rokove od Brisela, čime je i pritisak na bh. vlast, za provesti reforme, manji, dok evropski prag ostaje jednako dalek.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.