Bevanda negira da je kriv što nema novca za izbore, stranci optužuju HDZ

I dalje ništa od novca za održavanje Izbora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je tek Nacrt okvirnog budžeta za period od 2022. do 2024. godine. Odluka, kojom bi se Centralnoj izbornoj komisiji BiH odobrilo 12 i po miliona maraka u svrhu izbora, ovaj put nije stigla ni do dnevnog reda. Opet zahvaljujući ministru Vjekoslavu Bevandi, koji optužbe za blokade negira. Kritike dobija i danas. I to od međunarodne zajednice.

Odluka da se novac iz budžetskih rezervi ili viškova osigura CIK-u BiH u svrhu izbora danas je zapela još na kolegiju. U odmjeru snaga dva naprema jedan prevagnuo je jedan - glas ministra Bevande. Jer da bi tačka stigla pred ministre, potrebna je saglasnost ove trojke. A nje nije bilo. No, ministar Bevanda kaže - to nije istina. O finansiranju izbora nije bilo ni riječi: “Na današnjim sjednicama odbora, koji su stalna tijela Vijeća ministara i u čijem radu sudjelujem, kao ni na samoj sjednici Vijeća ministara BiH nije bilo ni riječi o finansiranju izbora niti je takva odluka bila tema rasprave”.

A mogla je. Vijeće ministara BiH i bez usvojenog budžeta ima alat u svojim rukama, naglašavaju iz OHR-a. I to, zanimljivo ill simptomatično, u trenutku dok je sjednica još trajala, ali je Bevandin potez, izgleda, daleko odjeknuo.

“Zakon o finansiranju institucija BiH dopušta Vijeću ministara BiH da finansira rashode koji nisu bili predviđeni prethodnim budžetom tokom perioda privremenog finansiranja. Ne postoji prepreka da Vijeće ministara BiH odobri potrebna sredstva ni u smislu relevantnih propisa niti u smislu raspoloživih sredstava. Nadalje, Zakon predviđa da se sredstva raspoređuju u skladu sa članom 17. o budžetskim rezervama, koji se odnosi na proceduru, ali ne i na druge aspekte raspodjele”, saopćeno je iz OHR-a.

Zakon je, dakle, jasan. Ali se čini da ministar Bevanda ne čita isti jer je njemu odluka da se CIK-u BiH na ovaj način osigura novac - nezakonita. A, on će, ponavlja i danas, nastaviti da radi samo u skladu sa zakonom i Ustavom.

Te akcije izazvale su nove reakcije međunarodne zajednice u našoj zemlji.

“Razočaravajuće je da je HDZ BiH ponovo odlučio blokirati finansiranje Centralne izborne komisije BiH da organizira izbore 2. oktobra”, saopćeno je iz Ambasade SAD-a u BiH.

Iz Delegacije EU u BiH ističu: “HDZ-ovo blokiranje finansiranja izbora zanemaruje i demokratiju i njihove vlastite izražene principe. Hitno prekinuti blokadu. Izbori će biti finansirani i održani. Nema sumnje u to”.

Kritike jasne, rokovi probijeni, zakoni prekršeni, a na djelu kupovina vremena - HDZ-ova. Tako je ministrica Bisera Turković, ukratko, na Facebooku rezimirala sve do sada. A nešto ranije izrazila i strah za ono što je krajnji cilj: “Građanima se želi oduzeti temeljno demokratsko pravo da biraju svoje predstavnike, po najavi nekih političara, kako oni kažu - ili će država biti ustrojena kako oni hoće ili je neće biti”.

Stoga, zovu u pomoć. Prvo domaće pravosudne institucije. Tužilaštvo BiH. Jer, kažu iz SDA, prostora i razloga da se pozabave kršenjem Ustava ima. A, ako izdaju domaće, uzdaju se i u međunarodne aktere. Konkretnije - Christiana Schmidta.

“Prije 15 dana on me zvao i pitao hoće li biti donesen budžet. Ja sam kazao da ima nekih pomaka, ali da nisam optimista i da će se to razvlačiti. On je odgovorio da će izbora biti i da se moraju održati. Mislim da je on donio odluku, ali je još nije obznanio”, kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Schmidt o odluci koju, kako se nadaju mnogi, u ladici drži - za sada mudro i diplomatski. Sve zna, sve prati, ali na taj način neće reagovati. Bar ne još. Jer, kako kaže, BiH bi mogla postati predmet podsmijeha drugih ako nije u stanju platiti štampanje glasačkih listića. I gorka je to istina. Mogli bismo. Ako već nismo.

federalna.ba