Bande, kolera i neimaština dovela su djecu na Haitiju na rub preživljavanja

Eskalacija nasilja bandi, politička nestabilnost i smrtonosna epidemija kolere na Haitiju doveli su do toga da se polovica djece oslanja na humanitarnu pomoć kako bi preživjela, kaže Unicef.

Očekuje se da će najmanje 2,6 miliona ove godine trebati hitnu pomoć za spašavanje jer preklapajuće krize ostavljaju djecu na Haitiju u najgoroj poziciji od potresa 2010., rekao je za Guardian Unicefov predstavnik na Haitiju Bruno Maes.

“Djeca Haićana ne suočavaju se samo s izazovima pristupa hrani i pitkoj vodi dok se zdravstveni sistem oko njih urušava”, rekao je Maes. “Također postoji nedostatak zaštite. Djeca su zlostavljana, mlade djevojke silovane, a usluge nisu u onoj mjeri u kojoj bi trebale biti za njihov iole normalan opstanak i razvoj.”

Nasilje bandi eskaliralo je na Haitiju otkako je predsjednik Jovenel Moïse ubijen u julu 2021., a privreda i sigurnosni poredak te karipske zemlje su u slobodnom padu. Bande su preuzele kontrolu nad dvije trećine glavnog grada, dovodeći do kršenja ljudskih prava, pothranjenosti bez presedana i povratka kolere.

Haiti doživljava najgoru razinu gladi u svojoj historiji, s 4,7 miliona ljudi koji pate od akutne gladi, nedavno je upozorio Svjetski program za hranu. Anarhija je dosegla nove vrhunce krajem januara kada je policija – posljednja linija odbrane od bandi – digla pobunu. Ljutiti policajci terorizirali su Port-au-Prince, pucajući iz oružja u zrak, stvarajući blokade cesta od zapaljenih guma i zarobivši premijera na aerodromu.

Djeca su posebno ranjiva na nasilje, a mnoge škole u glavnom gradu i dalje su zatvorene ili uništene. Postoji strah da će poremećaj u obrazovanju bandama olakšati vrbovanje djece da uzmu oružje. Unicef je obaviješten o još jednom zatvaranju škole 2. februara jer su naoružani banditi iznuđivali roditelje.

Maes je rekao: “Sva su djeca patila zbog prisutnosti naoružane skupine, što pokazuje koliko se nasilja i nesigurnosti širi gradom. Na jugu, sjeveru, planinama i prigradskim područjima – zapravo, posvuda je, a djeca plaćaju visoku cijenu.”

Nasilje je učinilo liječenje sve većeg broja gladnih ili bolesnih još izazovnijim. Kako bi podržao zdravstvene centre, Unicef mora s bandama koje su sada de facto vlasti u mnogim područjima, mora pregovarati o pristupu. Mnoge humanitarne grupe povukle su se prošle godine. Liječnici bez granica su obustavili sve svoje operacije u javnoj bolnici u zapadnom Port-au-Princeu 26. januara nakon što su tri maskirana muškarca upala u hitnu pomoć, izvukla pacijenta van i ustrijelila ga. Bio je to drugi takav incident u šest mjeseci koji je prisilio MSF da zatvori bolnicu kako bi zaštitio osoblje. "Ponovo smo šokirani ovim činom brutalne odmazde koji krši sva humanitarna načela i zaštitu koju je ovaj pacijent trebao imati unutar medicinske strukture", rekao je Benoit Vasseur, voditelj misije MSF-a na Haitiju. "Nemamo drugog izbora nego privremeno obustaviti sve naše aktivnosti u bolnici Raoul Pierre Louis."

Očekuje se da će se humanitarna kriza ove godine intenzivirati, a očito političko rješenje nije na vidiku. Ariel Henry, koji je preuzeo dužnost vršitelja dužnosti predsjednika nakon atentata na Moïsea, molio je za međunarodnu vojnu potporu, ali zemlje članice UN-a nisu odgovorile. Jamajka je jedina zemlja koja je dosad javno ponudila vojnike. Unicef traži 210 miliona dolara – dvostruko više od onoga što je traženo 2022. – kako bi zadovoljio potrebe 2,7 miliona ljudi. Agencija poziva međunarodnu zajednicu da hitno poveća potporu Haitiju, za koji kaže da je najnedovoljnije financiran u Latinskoj Americi i na Karibima. Humanitarna pomoć djeci i njihovim porodicama, jedna od rijetkih preostalih slamki spasa za djecu na Haitiju, tampon je koji sprječava zemlju da upadne u krug društvenih nemira, nesigurnosti, nestabilnosti i još većeg siromaštva,” rekao je Garry Conille, direktor Unicefa za regija.

“Bez obzira na ono što može podijeliti Haićane, budućnost naše djece trebala bi nas sve ujediniti. Poslovni ljudi, državni službenici, umjetnici, učitelji, medicinske sestre i vjerske vođe mogu biti dio pozitivnog efekta valova širom Haitija ulaganjem u djecu.”

federalna.ba/The Guardian