Bajram u Zenici: Moramo biti empatični i promišljati o budućnosti ovog grada, države i svijeta u cjelini

Muslimani ne trebaju žaliti za prolaskom mjeseca ramazana, nego se trebaju radovati dolasku Ramazanskog bajrama. Gospodar najbolje zna koliko možemo podnijeti i ponijeti, poručio je danas muftija zenički Mevludin ef. Dizdarević u svojoj bajramskoj hutbi tokom centralne manifestacije obilježavanja Bajrama u Sultan Ahmedovoj – Čaršijskoj džamiji u Zenici.

Dizdarević je predvodio i klanjanje bajram-namaza pred nekoliko hiljada vjernika u pomenutoj džamiji, istoimenom islamskom centru u sklopu džamijskog kompleksa te na otvorenom i na platou ispred Spomen obilježja “Kameni spavač”.

-Da ramazan traje cijeli godinu, islam bi bio asketizam te potpuno posvećen ahiretu, a islam to nije. Islam je vjera koja traži da čovjek živi ugodno i na dunjaluku i na ahiretu. Biti musliman, ne znači da se čovjek potpuno odrekne svih dunjalučkih potreba, razloga… Šta više, islam hoće da od čovjeka da živi “punim plućima”, da uživa u životu, ali da, naravno, nikada ne zaboravi i drugi svijet i svoju dušu, koju treba očistiti, pripremiti za susret s Gospodarom, podvukao je Dizdarević.

Svima u svijetu, dodao je, rastu uši zbog onoga što se dešava u islamskim zemljama, ali i u Bosni i Hercegovini te je poručio kako Bošnjaci moraju biti “budni i oprezni” i po pitanju islama i ekonomije.

Pogotovo što je i Zenica grad u kojem se, dodao je, velike firme, a koje su bile okosnica razvoja grada u prošlosti, polako gase.

-Mi, kao vjernici u Islamskoj zajednici, moramo se odnositi, promišljati o budućnosti ovog grada, države i svijeta u cjelini. Mi pretpostavljamo, naše je razmišljanje, da je u srži svih kriza koje živimo na svjetskom nivou pa i u BiH - geopolitičkih, ekonomskih i mnogih drugih – da, prevashodno, živimo moralnu krizu. Moralna kriza je da društvo nema jasne moralne orjentire, da se ne funkcioniše po jasnim principima i zbog toga, naravno, izlazimo iz krize u krizu, iz problema u problem. Mi moramo pokazati više empatije i saosjećanja za drugoga. Ne smije biti da je važno samo što je meni važno, nego što je važno bratu, prijatelju, komšiji…Ako moj prijatelj, komšija ili poznanik izgubi posao u željezari, rudniku ili bilo gdje drugdje, to se mora ticati svakoga od nas, poručio je Dizdarević.

Mora se, dodao je, ticati u moralnom smislu, a to će se, upozorio je, prije ili kasnije reflektirati na druge planove u životu cijelog društva. Empatija i saosjećanje su temeljno ljudsko i moralno osjećanje. Siromaštvo, upozorio je, proizvodi teške posljedice na porodicu, a Bošnjaci raspravljaju žestoko o krivim te ne raspravljaju o pravim stvarima i temama pa se može dogoditi da “postanu roblje”.

Tračak nade da se to, ipak, ne desi, podvukao je, bio je skup političkih, vjerskih i kulturnih predstavnika Bošnjaka na kojem su potpisali Izjavu o osudi govora mržnje i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH.

-Budimo mudri i pametni, i pratimo šta se dešava oko nas. Jer sve, to, na neki način utječe i na nas…Razvijajmo svoje ekonomske potencijale, jer iz ekonomije proizilazi politička i svaka druga moć. I, na kraju ili na početku, uzdajmo se u Allaha- poručio je Dizdarević, koji je istakao kako Allah, na kraju, stvara moć.

Muftija Dizdarević je nakon klanjanja bajram-namaza upriličio u sjedištvu tog muftijstva i tradicionalni prijem za osobe iz javnog života.  

federalna.ba/Fena