Autoput Sarajevo – Beograd: S jedne strane Drine ideja dobija oblik, s druge i dalje sporne trase

Prije više od deset godina autoput Sarajevo – Beograd pompezno je najavljen kao strateški interes za našu zemlju i Srbiju. Da to, zaista, i jeste, potvrđuje i struka. Ipak, za razliku od Srbije, koja provodi svoje aktivnosti na terenu, bh. strana, kao i obično, podijeljena u pogledu trase, a umjesto struke, glavnu riječ ima politika.

Uz govore i obećanja, a kamere zabilježile, prije šest godina postavljen je kamen temeljac autoputa Sarajevo – Beograd, simbolično nazvanog “putem mira i prijateljstva”.

133 mosta i 53 tunela u Bosni i Hercegovini

“Trenutak izgradnje nečega što čitav region vodi u mir, stabilnost, prosperitet i razvoj”, poručio je Šefik Džaferović, tada član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (SDA).

No, na terenu pomaci skoro nevidljivi. Na bosanskoj strani treba izgraditi čak 133 mosta i 53 tunela, ali se godinama najviše gradila debata. Tek 2022. usaglašene su dvije trase: jedna preko Tuzle i Bijeljine iz Beograda i druga preko Pala, Rogatice i Višegrada. Većina projekata još je u fazi idejnih rješenja i studija, pa stoga i nimalo ohrabrujući odgovor na zastupničko pitanje.

“Trenutno se gradi 18 kilometara prvog dijela autoceste Sremska Rača – Kuzmin. Završetkom ovih aktivnosti stvaraju se pretpostavke da se ova dionica može pustiti u promet kada i Bosna i Hercegovina izgradi prvu dionicu na ovoj autocesti od Bijeljine do Rače, što je planirano do kraja 2025. godine. Trenutno je osnovna prepreka prostorni plan Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i očekuje se da se to pitanje riješi”, odgovorili su iz Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.

“Kroz Srbiju se nešto i uradilo, kroz Bosnu i Hercegovinu gotovo ništa. Još smo u fazi usaglašavanja trasa, prostorno-planske dokumentacije idejnih projekata”, kaže Nermin Mandra, zastupnik SDA u Zastupničkom domu PSBiH.

Forto: Trasa mora biti racionalno planirana

Dok se u Bosni i Hercegovini još raspravlja o trasama, preko Drine se gradi. Gradilišta otvorena na dvije dionice: Požega – Kotroman i Sremska Rača – Kuzmin. Prema posljednjim najavama, kompletna dionica do državne granice bit će završena do ljeta sljedeće godine.     

“Petlja ‘Brodac’ nalazi se na sedam kilometara od novoizgrađenog mosta na Rači i u narednom periodu biće pojačane aktivnosti na ovom dijelu autoputa, kako bi saobraćajnica mogla biti izgrađena do sredine sljedeće godine, kada i Srbija planira da otvori dionicu autoputa Kuzmin – Sremska Rača”, navode iz Autoputeva RS-a.

Priču o autoputu ponovo je prije nekoliko mjeseci otvorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Jasno je ukazao gdje realizacija zapinje:

“Nemamo problem s Republikom Srpskom, gradimo do Bijeljine i autoput će ići i do Banja Luke, ali ovo što smo željeli je preko Višegrada. Pa, da li će da ide na Goražde, neka ide na Goražde, neka ide na šta hoće, mora da ide preko Pala, da li će preko Prače ili Rogatice, to je sad pitanje. Ali nikada neće, upravo zbog toga što kažu da nema isplativosti.”

A iz Bosne i Hercegovine brz odgovor nadležnog ministra. Poruka – trasa ne može biti pitanje političkih preferencija, nego racionalnog planiranja.  

“Trasa budućeg autoputa Sarajevo – Beograd mora ići kroz Tuzlu i Brčko distrikt. To nije stvar emocija, nego racionalnog planiranja u interesu svih građana Bosne i Hercegovine. Tuzlanski kanton i Brčko distrikt su mnogoljudne regije sa snažnom industrijskom bazom. Nastavak izolacije Tuzle i Brčkog nije opcija”, poručio je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (NS).

Struka ističe geostrateški značaj trase

Struka i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji ipak govori jednim glasom. Za njih je ovaj put geostrateška i saobraćajna potreba regije.

“Obje trase podjednako su važne i čine geostratgijsko povezivanje između koridora 5, 10 i 7. Na taj način došli bismo u poziciji da imamo cirkularni tok i da činimo važnim taj Jadransko-Jonski prostor i njegovu povezanost s mediteranskim i područjem zemalja Crnog mora”, kaže Mehmed Konaković, stručnjak za saobraćaj, transport i energetiku u Centru za napredne tehnologije Sarajevo.

“Skraćuje vrijeme putovanja, a s druge strane olakšava putovanje, za razliku od magistralnih puteva bilo da su to državni putevi, regionalni pravci, međunarodni ili lokalni”, ističe Milan Božović, stručnjak za sigurnost saobraćaja u Komitetu za bezbednost saobraćaja Srbije.

S jedne strane Drine ideja već dobija oblik. S ove druge još se vaga, mjeri, prepravlja i dogovara. U tom raskoraku ogleda se balkanska istina: da čak i kada svi znaju pravi put, dogovor i dalje ostaje najsporiji dio puta.

federalna.ba