Aurora projekt - Inovativna borba protiv ilegalne trgovine umjetninama
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je od 21. do 24. oktobra domaćin međunarodne stručne škole na kojoj će biti predstavljeni inovativni alati za zaštitu kulturno-historijskih predmeta, od nevidljivih hemijskih markera, detektora pomjeranja predmeta do metoda kreiranja digitalnih kopija kroz rendgensku fluorescentnu analizu (XRF) te primjene vještačke inteligencije i blockchain tehnologije.
Četverodnevnu školu organizuje Balkanska mreža muzeja (BMN), a ovom prilikom okupit će više od 50 međunarodnih eksperata iz oblasti nauke, muzeologije, digitalne tehnologije i konzervacije.
Škola je organizovana u okviru evropskog istraživačkog projekta AURORA koji ima za cilj razvijanje inovativnih alata i pristupa u borbi protiv nezakonite trgovine umjetninama i kulturno-historijskim predmetima.
Govoreći o značaju projekta, generalna sekretarka Balkanske mreže muzeja Aida Vežić istakla je značaj okupljanja stručnjaka raznih profila iz različitih zemalja da bi se zajedno pronašla održiva rješenja.
- Deset partnera projekta uključuju i univerzitete, ali i muzeje, tako da osim Zemaljskog muzeja BiH, imamo i Mađarski nacionalni muzej te Politehnički muzej iz Ukrajine. To je važno s obzirom na temu kojom se bavimo, jer je neophodno imati i partnere iz zemalja pogođenih sukobima i krizama, kao što je Ukrajina - istakla je.
Vežić naglašava da je važno da institucije koje razvijaju tehnologiju sarađuju s onima koje se bave očuvanjem kulturnog naslijeđa, da bi kroz zajednički dijalog došli do najboljih rješenja.
- To je odličan spoj partnera, oni koji su zaduženi za tehnologiju i oni zaduženi za očuvanje kulturno-istorijskog naslijeđa, da bi zajedno vidjeli koji bi to alati mogli da pomognu u boljem praćenju i kretanju kulturno-istorijskih objekata - kazala je.
U tom kontekstu, napomenula je da su razvijene četiri ključne tehnologije.
Prva tehnologija odnosi se markiranje predmeta posebnim hemijskim markerima koji spadaju u nanotehnolgije, a razvijeni su u saradnji sa Univerzitetom u Firenci.
Riječ je o hemijskom markeru koji je nevidljiv golim okom, ali se može detektovati specijalnim čitačima.
- I sama tinta je inovacija. Zatim i način nanošenja tinte, njenog čitanja, u saradnji sa konzervatorima se dosta razgovaralo o tome koji je najbolji način tog nevidljivog markiranja originalnih predmeta - kazala je Vežić.
U istraživačkom radu testirani su različiti sastojci, boje i materijali, metali, drvo, tekstil, a tokom radionice bit će predstavljeni tokovi rada na ovim materijalima koji su uobičajeni u muzejskim kolekcijama širom svijeta.
Druga tehnologija je fizički tracker koji detektuje pomjeranje predmeta. Ovaj uređaj razvili su partneri iz Irske, a njegova primjena omogućava automatsko alarmiranje nadležnih institucija u slučaju da se lokacija predmeta promijeni bez odobrenja.
- Ako se u bilo kojem smislu pomjeri lokacija, alarmiraju su menadžment muzeja, policijska uprava... - dodala je.
Treća tehnologija fokusira se na kreiranje digitalnih kopija predmeta putem XRF skeniranja, koje omogućava detaljnu hemijsku analizu umjetničkih djela. Ova metoda se koristi za identifikaciju elemenata poput bakra i drugih hemijskih sastojaka koji čine osnovu autentičnih predmeta.
Sve te podatke potrebno je pohraniti u neku bazu podataka, kaže generalna sekretarka Balkanske mreže muzeja, i to je četvrti alat koji je zapravo Aurora aplikacija.
- Ona će koristiti blockchain tehnologiju, što znači da niko ne može da uđe u aplikaciju i promijeni podatke o nekom kulturnom djelu. Tu će aplikaciju možda koristiti i granične službe i policija, ne samo muzeji u smislu onih prvih čuvara u depoima kulturno-historijskih dobara i u izložbama - navela je Vežić.
Ona dodaje da je ovo važno jer granične i policijske službe često nemaju dovoljno informacija o porijeklu, vrijednosti i autentičnosti predmeta koje zateknu u prometu, što otežava identifikaciju ukradenih dobara.
Iako projekt AURORA ne donosi odmah gotova rješenja za praktičnu primjenu, Vežić ističe da je to važan početak.
- Aurora projekat je prvi korak koji nam neće dati spremne alate koje odmah možemo koristiti, ali će nam dati neke inovacije u ovim poljima. Jer ove tinte koje su kolege napravile nisu postojale ranije, kao ni ovakva vrsta blockchain baze. Zato je važno da istraživači prezentiraju svoj rad i pozovu druge da zajedno nastavimo borbu protiv ovog problema - poručila je.
Interdisciplinarna saradnja važnija nego ikad prije jer, kako je zaključila Vežić, u porastu je trend ilegalnih arheoloških eksploatacija i krađa iz muzejskih izložbi.
Fena/federalna.ba