Arnautović: Odgoda izbora samo ako ne bude novca, u Neumu i o smjeni CIK-a

"Zakon je vrlo jasan i prema članu Izbornog zakona BiH izbori se održavaju prve nedjelje u oktobru, ako se ne poklapaju sa nekim od vjerskih praznika konstitutivnih naroda BiH", istakao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH, u današnjem izdanju Rezimea.

"Mi smo provjerili, 2. oktobra nema praznika i prema tome oni će se održati tada, pod uvjetom da se osiguraju sredstva i drugi meophodni uvjeti. Raspisat će se 150 dana prije tog 2. oktobra, što je otprilike 3. ili 4. maj ove godine. Oni se mogu odgoditi u situaciji da nam se uskrati budžet."

Pojašnjava da je u Izbornom zakonu predviđena mogućnost za prijevremene, odgođene i ponovljene izbore.

"Izbori se mogu odgoditi, i to je naša nadležnost, najviše 30 dana od dana već zakazanih izbora, ako u nekoj izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu nije moguće organizirati izbore kako je predviđeno zakonom. Ako budu igrali igru koju su igrali 2020. godine i uskrate nam budžet, mi smo tada lokalne izbore raspisali u maju, a budžet nam je operativan bio tek u julu. I tad su se igrali sa živcima birača i državljana BiH i jedan od scenarija je da će se to desiti i za ove izbore."

Arnautović kaže da visoki predstavnik Christian Schmidt još uvijek nije posjetio CIK i nije ostvario kontakt s njima direktno.

"Bilo bi vrlo i mudro i potrebno da se sastanemo i da razmijenimo mišljenje. Doduše, primilo smo jednog od njegovih političkih savjetnika i obavili smo razgovor sa još nekim njegovim saradnicima, ali direktnog kontakta s njim nije bilo. Međutim, ovo što smo čuli za vrijeme neumskih razgovora kada je kazao da će izbora biti, to je ustvari čvrsto uvjerenje da se treba primijeniti vladavina prava i u ovom slučaju. Mi članovi CIk-a smo imenovani da provodimo zakon, a ne da ga ne provodimo. Prema tome ne može biti druga interpretacija. Samo nas neko može onemogućiti sa ovim ili onim načinom, evo npr. kao što je uskračivanje novca."

CIK će sigurno raspisati izbore do 4. maja

Na pitanje postoji li neki drugi način na koji se može obezbijediti novac potreban za raspisivanje i organiziranje izbora, odgovara: "Prema članu Izbornog zakona CIK-u je potrebno osigurati sredstva 15 dana nakon dana raspisivanja. Ako nema operativnih sredstava onda ih odgađamo do mjesec dana. Nakon toga mi ne možemo više odgađati svaki put. Sem te mogućnosti da iz budžeta dobijete sredstva, postoji mogućnost donacija itd., ali opet preko budžeta."

O eventualnom bojkotu izbora HNS-a kaže da prije svega treba razlučiti dva pojma - "bojkot je jedno legalno političko sredstvo, to je čin moralne osude kojom se odbija saradnja npr. sa državom. Vrlo je interesantno što bi to bilo odbijanje saradnje državnih funkcionera jer jedan veliki broj je na državnim funkcijama, sa samom svojom državom. Dakle to je organizirano odbijanje saradnje sa nekim, nečim. I to je jedan par rukava. Međutim, sasvim je drugi poduzimanje protupravnih radnji da biste drugoga spriječili da ostvari svoje biračko pravo. A to je vrlo jasno u glavi 15 Krivičnog zakona opisano. Ja mogu da bojkotujem i da ne izlazim na izbore, ali ne smijem ništa uraditi da Vas spriječim, ako Vi želite. Prema tome, ja mislim da ima dovoljno pasa osim šarova. Ima stranaka i pojedinaca koje bi se vjerovatno prijavile za učešće na izborima mimo onih koji bi bojkotovali."

Arnautović navodi da postoje stranke koje u svojim redovima imaju Hrvate i mimo onih u HNS-u.

"Druga stvar, može se desiti da se ne mogu popuniti klubovi Hrvata u domovina naroda pa da zakonodavna vlast bude blokirana. Dakle ne biste imali jedan klub i to bi bila zaista jedna teška situacija. Niko to ne priziva. Bilo koja politička stranka, politički subjekt, pojedinac itd., ne smije ništa protupravno da radi da bi spriječio drugoga. U Zakonu piše da će CIK sigurno raspisati izbore do 4. maja i otvoriti proces prijave i ovjere političkih usbjekata. Hoće li se neko prijaviti ili neće, to je dobrovoljno, ovo je slobodna država."

Takmičite se na izborima, dobijete te izbore i onda nećete da implementirate rezultate

O presudi Ustavnog suda u predmetu Ljubić kaže da Parlamentarna skupština nije postupila kako je Ustavni sud odlučio.

"A naređeno je Parlamentarnoj skupštini da u roku od šest mjeseci donese Izborni zakon kako je rečeno u toj presudi. Međutim, to nije urađeno i to je jedan par rukava. Sasvim drugi par rukava je da li postoji ustavno-pravni zakonski okvir za održavanje izbora. Ja mislim i ubijeđen sam da da. Na kraju krajeva mi smo 2018. bili u takvoj situaciji. Dakle sve do raspisivanja izbora i nakon raspisivanja i održavanja izbora sve je teklo po regulativi nakon odluke Ustavnog suda. Tu neko svjesno unosi zabunu u javni prostor. Ta presuda je samo kazala jednu stvar - u Izbornom zakonu BiH stajala rečenica koja ne stoji u Ustavu FBiH. I ta rečenica je prebrisana, ali je ostala odredba iz Ustava FBiH kako se popunjava Dom naroda Parlamenta FBiH. Zaboravlja se da postoji uputstvo CIK-a o izmjeni i dopunama uputstva o posrednim izborima za organe u BiH u skladu sa Izbornim zakonom.  To uputstvo je doneseno u decembru 2018. godine i na njega je bilo jako puno uloženih žalbi i sve su riješene.. Uputstvo važi, na snazi je. To je već presuđena stvar. CIK ima pravo i obavezu da određuje strukturu delegata koji se biraju iz kantonalnih skupština u Dom naroda PFBiH. Rezultati izbora mogu biti implementirani prema trenuto važećem zakonu."

Ističe da su Dejtonski i Vašingtonski sporazum puni situacija koje pružaju mogućnost blokada.

"Ovdje imamo jedan paradoks da se vi takmičite na izborima, dobijete te izbore i onda nećete da implementirate rezultate. Nepojmljiva jedna situacija zahvaljujući određenim propustima u samom ustavno-pravnom sistemu. Potrebno je da se ti feleri poprave, da se ta situacija u samom Ustavu na neki način popravi."

CIK ima zakonsku osnovu da inicira izmjene Izbornog zakona

Navodi da je trenutni sastav CIK-a veoma stručan i iskusan.

"Rano smo krenuli sa pripremama za ove izbore. Sad smo u fazi donošenja podzakonskih akata, prije svega Pravilnika o provođenju izbora koji je najvažniji podzakonski akt za provedbu izbora. Naredne sedmice ću prezentirati novi mogući izgleda glasačkog listića i ako bi se to usvojilo to bi bila zaista jedna velika novina u izbornom procesu."

Naglašava da, ako se izbori 4. maja raspišu po jednim zakonskim regulama, oni se i provode po tim regulama.

Arnautović ističe da je uloga međunarodne zajednice uključena u politički izborni sistem BiH.

"Potrebno ih je čuti, razgovarati, prihvatiti sugestije, pogotovo zbog onog puta koji imamo. Uloga međunarodne zajednice je nezamjenjiva. CIK ne bi mogao ostati kao nezavisno tijelo sa ovim političkim strukturama i ovako negativno usmjerenim prema CIK-u da nema tog razumijevanja od strane međunarodne zajednice."

O dosadašnjim pregovorima o izbornoj reformi kaže da CIK ima zakonsku osnovu da inicira izmjene.

"To smo mi uradili. Na 172 stranice smo na svako poglavlje dali amandman na Izborni zakon. To smo poslali u Skupštinu, ali to nikad nije došlo na dnevni red. U paketu izmjena ide nešto što se zove ograničene ustavne promjene, šta god to značilo, imamo nešto što se tiče funkcionisanja Federacije, i treći dio je taj integritet izbornog procesa ni to je najvrijedniji dokument u ovom paketu. Ako ništa drugo ne bude, to bi bilo jako važno da se usvoji s tim da mi imamo rezervu vezano za one dijelove tog procesa tamo gdje se govori o optičkom skeniranju, autentifikaciji birača na biračkim mjestima i transmisiji rezultata putem interneta. Imamo rezerve samo zbog vremena i obučenosti osoblja."

Neizlazak na izbore je politički stav

Na pitanje hoće li biti smjena unutar CIK-a Arnautović odgovara: "Četvrti dio paketa u Neumu je to da se ide i na smjenu CIK-a. Zahtjev je da se mi pometemo iz CIK-a. Ali to je sad malo u sukobu sa vladavinom prava."

Smatra da je neizlazak na izbore politički stav.

"Nemamo izlazak mladih i žena na izbore i to nam je bolna tačka. Prazan, precrtan ili išaran listić je politički stav."

Pojašnjava da se predsjednik politički stranke obvezuje da potpiše jednu izjavu u kojoj tvrdi da će se u svemu pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

"Bez toga nema ovjere političkog subjekta ni liste kandidata za učešće na izborima. "

federalna.ba