Zubić: Društvo utemeljeno na nepravdi i agresiji vodi u stagnaciju i odlazak mladih

Analiziramo i rezimiramo - kako žive bh. građani? Imaju li crvene linije i kada će ih naglas ispoljiti? Šta će, osim obećanja, dobiti u izbornoj godini? Jesu li moguće konkretne reforme u mjesecima borbe za prijesto? Gosti emisije Plenum bili su: Amer Osmić, Vedran Zubić i Velizar Antić.

Antić: Politička kultura je na veoma niskom nivou; postali smo partokratsko društvo

Politički analitičar Velizar Antić govorio je o stanju političke kulture u Bosni i Hercegovini, odgovornosti građana i političkih elita, kao i uticaju partokratije i nacionalne retorike na društvo. Ocijenio je da građani imaju veliku moć koju ne koriste dovoljno, dok političke partije godinama održavaju sistem koji njima odgovara.

Antić je istakao da građani u BiH „mogu mnogo da istrpe“ i da veoma brzo zaboravljaju mnoge stvari, što, prema njegovim riječima, pokazuje da je politička kultura društva na veoma niskom nivou.

„Nivo političke kulture naroda u BiH je na jako niskom nivou i to možemo zahvaliti nekim historijskim dešavanjima da smo bili pod tim autoritarnim društvima“, rekao je Antić, dodajući da je razvoj demokratske političke kulture dugotrajan proces.

Govoreći o odnosu građana prema vlasti, naveo je da ljudi nisu dovoljno svjesni svoje političke moći i mogućnosti da kroz izbore mijenjaju političke elite.

„Da je narod svjestan svoje moći, svoje snage, da on može na izborima da promjeni ove političke elite, da sutra dovedu druge, ako drugi ne valjaju, dovedemo treće, a treći ne valjaju pa dovedemo četvrte. Vjerujte, vrlo brzo bi se to iščistilo“, kazao je Antić.

Posebno se osvrnuo na stanje u pravosuđu, za koje tvrdi da je duboko povezano sa politikom.

„Kod nas je pravosuđe u ogromnom problemu. Oni ne rješavaju procese i sudije i tužioci i oni koje bi trebali. Zašto? Zato što su oni povezani sa politikom, sa političkim partijama koje su dugi niz godina na vlasti“, rekao je.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je postala „partokratsko društvo“ u kojem političke partije imaju dominantan uticaj nad institucijama.

„Moć je izmještena iz institucija i napravio se jedan sistem između političkih partija, sudova, tužilaštava. Sve je to jedna veza, povezano je i mi smo partokratsko društvo“, naveo je Antić.

Ocijenio je i da je nivo demokratije i političke svijesti danas niži nego prije deset ili petnaest godina, koristeći metaforu „skuhane žabe“ kako bi opisao postepeno prihvatanje lošeg stanja u društvu.

„Oni su pomalo dodavali temperaturu, kad kažem oni mislim na političare, na političke partije koje dugi niz godina vladaju, malo pomalo su dodavali temperaturu i građanima su mišići kao kuhanoj žabi atrofirali“, rekao je.

Ipak, naglasio je da odgovornost ne snose samo političari, nego i građani koji pristaju na kompromise zarad ličnih interesa ili straha od nestabilnosti.

„Narod ima ogromnu odgovornost, ali nekad i narod bira liniju manjeg otpora“, rekao je Antić, navodeći kao primjere obećanja o zaposlenju, asfaltiranju puta ili drugim lokalnim pogodnostima zbog kojih građani ponovo glasaju za iste političke opcije.

Govoreći o predizbornim kampanjama, upozorio je da će nacionalna retorika ponovo dominirati političkom scenom.

„Čim zagusti, vidjet ćete kakva će kampanja biti do oktobra. Oni će se utrkivati ko će biti veći Srbin, Hrvat, Bošnjak“, zaključio je Antić.

Osmić: Građani BiH žive na rubu egzistencije i bez osjećaja perspektive

Profesor na Odsjeku za sociologiju na Fakultetu političkih nauka UNSA, Amer Osmić, govorio je o društveno-političkom ambijentu u Bosni i Hercegovini, životnom standardu građana, osjećaju bezperspektivnosti i utjecaju političkih procesa na svakodnevni život građana.

Na početku razgovora osvrnuo se na pitanje kako danas žive građani Bosne i Hercegovine.

„Građani Bosne i Hercegovine u značajnom procentu žive na rubu egzistencije i granici siromaštva, iscrpljeni svim nedaćama koje su ih zadesile u posljednjih deset do petnaest godina“, rekao je Osmić.

Istakao je da građani u tom periodu nisu osjetili značajniji napredak niti stvarni boljitak.

„Ni u jednom segmentu nismo napravili značajan korak naprijed, onaj korak koji bi građanke i građani Bosne i Hercegovine zaista osjetili kao poboljšanje kvaliteta života“, kazao je.

Dodao je da je upravo zbog toga veliki broj mladih i obrazovanih ljudi odlučio napustiti Bosnu i Hercegovinu.

„Dobili smo vrlo jasan odgovor građana, posebno visokoobrazovanih i mlađe populacije, koji su trajno okrenuli leđa bosanskohercegovačkom društvu i otišli u države koje nude sigurnost, perspektivu i kvalitetniji život“, naveo je.

Govoreći o društvenoj atmosferi, istakao je da u Bosni i Hercegovini već godinama dominira osjećaj bezperspektivnosti.

„Mislim da posljednjih petnaest godina u Bosni i Hercegovini vlada osjećaj da nema svjetla na kraju tunela“, rekao je.

Naglasio je da je građanima potrebna drugačija vrsta politike, zasnovana na konkretnim projektima i ekonomskom razvoju.

„Građanima je potrebna jasna politika zasnovana na strateškim platformama, ekonomskom jačanju i konkretnim projektima, a ne politika koja se stalno vraća na to šta drugi nisu uradili“, kazao je.

Dodao je da bi fokus političkih opcija morao biti na odgovornosti i realizaciji obećanja datih građanima.

„Živimo u društvu u kojem većina političkih opcija nije ostvarila ono što je obećala građanima, ali se građani, u nedostatku novih alternativa, stalno vraćaju na stare političke obrasce“, rekao je.

Govoreći o političkoj atmosferi u zemlji, Osmić je naveo da političke partije često djeluju kroz proizvodnju straha među građanima.

„Kroz mitinge i javni govor šalju se poruke da će nestati ovo ili ono ako se ne glasa za određenu političku opciju. Takav pristup društvo dovodi u stanje konfuzije i nesigurnosti“, naveo je.

Ocijenio je da Bosna i Hercegovina zbog toga već decenijama stagnira.

„Već trideset godina tapkamo u mjestu. Kada analiziramo ekonomski bilans Bosne i Hercegovine i kvalitet života građana, vidimo da se nije dogodila značajna promjena“, kazao je.

Posebno je ukazao na problem nepravde i političkog zapošljavanja.

„Ljudi vide da sa svojim znanjem i vještinama ne mogu konkurirati jer neko drugi, najčešće na osnovu članske karte političke stranke, dobije prednost“, rekao je.

Dodao je da se zbog toga na važnim funkcijama često nalaze nekompetentni ljudi.

„Vrlo često društvo vode ljudi koji nemaju ni znanja, ni kompetencije, ni vještine potrebne za funkcije koje obavljaju“, zaključio je Osmić.

Zubić: Društvo u BiH počiva na nepravdi i agresiji, a politika se ne zasniva na znanju nego na pripadnosti strankama

Vedran Zubić, profesor geografije u JU Gimnazija Dobrinja Sarajevo, istakao je da je društvo u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina opterećeno nepravdom i agresijom.

„Ovo je društvo koje se bazira na dvije stvari koje su iznimno negativne i tako je već dvadeset i nekoliko godina. Prvo je iznimna nepravda koja dominira u svakom aspektu društva, na koju smo gotovo navikli i koja apsolutno pokazuje sve devijacije“, rekao je.

Dodao je da se razvoj društva ne temelji na znanju i kvaliteti, nego na političkoj pripadnosti.

„Mi u suštini ne baziramo razvoj društvene svijesti na kvaliteti, na znanosti, na znanju, na učenju, na radu, nego na galami i vrsti pripadnosti političkoj partiji“, istakao je.

Govoreći o selekciji u društvu, naglasio je da za razliku od prirode, društvo nema mehanizam pozitivne selekcije.

„Priroda ima jednu krasnu stvar, ima takozvanu pozitivnu selekciju. Društvo to nema, nema garantiranu pozitivnu selekciju, osim ako je vi ne usmjerite“, kazao je.

Obrazložio je da bi demokratija trebala osigurati izbor najboljih.

„Najbolje je demokratijom. Šta to znači? Da vas vode najbolji. Platon je idealno zamislio demokratiju“, naveo je.

Istakao je ulogu profesora i stručnih ljudi u društvu.

„Ja radim svoj posao. Ja sam profesor i ja dajem dug društvu kroz zakonodavna tijela. Ovdje, nažalost, ne počiva sistem na tim ljudima“, rekao je.

Govoreći o nejednakosti pred zakonom, istakao je da zakoni ne važe jednako za sve.

„Kada imate zakonodavstvo kako imate, ono ne važi za sve isto. Neko će u zatvor za dva metra drva, a neko neće ni za mnogo teža djela“, kazao je.

Kao drugi veliki problem naveo je agresiju u društvu.

„Druga stavka, možda još opasnija, je agresija. Ovdje se permanentno razvija agresija i mi je stalno potpaljujemo“, rekao je.

Istakao je da političke kampanje često proizvode strah.

„Političke partije vrlo često determiniraju mišljenje zasnovano na strahu – ako se ne glasa za mene, nestaće ovo ili ono“, naveo je.

Ocijenio je da društvo već decenijama „tapka u mjestu“.

„Mi 30 godina tapkamo u mjestu. Ako uzmemo ekonomski bilans Bosne i Hercegovine, vidjet ćete da se ništa značajno nije promijenilo u kvaliteti života“, rekao je.

Govorio je i o nedostatku znanja u politici i javnim funkcijama.

„Ljudi na pozicijama koje zahtijevaju mnogo rada često nemaju ni znanja, ni kompetencije, ni vještine“, kazao je.

Na kraju je istakao da građani imaju ključnu ulogu kroz izborni proces.

„Sretni smo što možemo mijenjati vlast olovkom, a ne puškom. U tome je ključna sreća, ako je iskoristimo“, zaključio je Zubić.

federalna.ba