Anđelić: Nakon 11. septembra maske su bačene i sila se počela otvoreno upotrebljavati

Dvadeset pet godina nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, posljedice tog događaja i dalje se osjećaju u međunarodnim odnosima.

O tome koliko je 11. septembar zaista promijenio svijet, jačanju nedržavnih aktera i sve otvorenijoj upotrebi sile u međunarodnoj politici u magazinu Svijet govorio je Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regent's Univerzitetu u Londonu.

Govoreći o tvrdnji da su teroristički napadi 11. septembra promijenili svijet kakav smo poznavali, Anđelić smatra da je ona samo djelimično tačna.

„Često se smatra da je jedan događaj promijenio svjetsku historiju, da je napad 11. septembra 2001. godine promijenio svijet kako ga poznajemo. To je djelimično tačno, jer ne može jedan događaj tako radikalno promijeniti svijest svijeta i poredak u svijetu.“

Kao historijsku paralelu naveo je atentat Gavrila Principa u Sarajevu 1914. godine.

„To bi isto bilo kao da smatramo da su pucnji Gavrila Principa u Sarajevu 28. juna 1914. godine pokrenuli Prvi svjetski rat. Ne, to je bio izgovor. Uslovi za Prvi svjetski rat postojali su već u svijetu, u odnosima među vodećim evropskim silama. Na isti način, ono što je postojalo u svijetu tokom 90-ih godina ispoljilo se 2001. godine napadima na New York i Washington.“

Nedržavni akteri pokazali da mogu ugroziti i najmoćnije

Anđelić smatra da je jedan od ključnih efekata napada bio taj što je svijetu pokazano da države više nisu jedini akteri sposobni značajno utjecati na međunarodne odnose.

„Napad Al-Qaide ukazao je svijetu, dozvao, probudio svjetsku javnost da država nije jedini akter u svjetskim odnosima koji ima kapacitet da napadne najmoćniju silu svijeta. Nedržavni akteri imaju takve mogućnosti.“

Takav trend, ističe, nastavljen je i u narednim decenijama.

„To je nešto što se tada prvi put iskazalo, a od tada se dešava učestalo. Kada pogledamo listu nekih od nedržavnih aktera koji su vrlo utjecajni u pokušajima nametanja novih odnosa u svijetu – Hezbollah, Hamas, Huti, talibanski režim u Afganistanu, koji je ponovo na vlasti tamo, niz vojnih režima u zapadnoj Africi – možemo nastaviti niz. Svi oni jednostavno ne priznaju, ne dozvoljavaju i bore se protiv nametanja odnosa u svijetu koji njima ne odgovaraju.“

Anđelić pritom naglašava da takvo protivljenje ne znači da se ti akteri bore za pravedniji međunarodni poredak.

„Ovo ne znači da su oni borci za pravedan svijet, ali imaju svoje uvjete koji im, uz prihvatanje novih tehnologija i razvoj vojnih kapaciteta, omogućuju da prošire dojam nesigurnosti u svijetu, a posebno u regijama u kojima djeluju.“

„Period državnog terorizma prisutan u svijetu“

Djelovanje nedržavnih aktera, prema Anđelićevom mišljenju, utjecalo je i na ponašanje najvećih svjetskih sila.

„Oni su isto tako indirektno, a nekada i direktno, utjecali na vodeće sile svijeta da pokrenu niz akcija koje možemo opisati kao državni terorizam.“

U tom kontekstu naveo je aktuelne i ranije pokušaje promjene režima.

„Pokušaj promjene režima u Iranu, koji upravo traje, je državni terorizam. Promjena režima koja je bila uspješna u Venecueli je isto tako državni terorizam. Dakle, to je kako se ponaša savremena američka administracija.“

Korijene takvog ponašanja vidi i u reakcijama nakon 11. septembra.

„Prije 25 godina počeo je taj niz. George W. Bush je promijenio režim u Afganistanu, dvije godine kasnije promijenjen je režim u Iraku, nastao je haos, ne samo u Iraku nego u cijeloj regiji.“

Anđelić je zatim ukazao na kasnije intervencije i pokušaje promjene vlasti u drugim državama.

„Barack Obama je podržavao promjenu režima u Kijevu 2014. godine. Vladimir Putin je pokušao promijeniti taj režim 2022. godine i još uvijek traje taj pokušaj.“

„Različiti režimi ponašaju se vrlo slično“

Bez obzira na političke i ideološke razlike između velikih sila, Anđelić smatra da se u njihovom djelovanju mogu prepoznati slični obrasci.

„Vidimo da se različite ideologije, različiti režimi u najmoćnijim zemljama svijeta ponašaju vrlo slično. Odbačene su sve rukavice. To je jedna od zasluga 11. septembra 2001. godine – da su maske bačene i da se otvoreno počinje upotrebljavati sila.“

Prema njegovoj ocjeni, takav odnos nije doveo do stabilnijeg svijeta.

„Period državnog terorizma je prisutan u svijetu. Da li će to dovesti do stabilnosti? Sasvim sigurno neće. Osim ako jedna sila ne uspostavi novi poredak samo po svojoj volji, što je nemoguće.“

„Novi svjetski poredak je neophodan“

Anđelić smatra da postojeći međunarodni odnosi zahtijevaju uspostavljanje novog poretka, ali da trenutno ne postoji dovoljna politička volja za takvu promjenu.

„Novi svjetski poredak je neophodan. Međutim, volja i strah nisu dovoljno jaki trenutno u najvećim centrima svjetske moći.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.