Američke snage ubile pet osoba u napadima na brodove za krijumčarenje droge na Pacifiku

Američke snage ubile pet osoba u napadima na brodove za krijumčarenje droge na Pacifiku
(Izvor: EPA/BIENVENIDO VELASCO)

Američke oružane snage su po prvi put napale i uništile dva broda na pacifičkoj strani Južne Amerike, kao dio svoje kontroverzne borbe protiv onoga što nazivaju krijumčarenjem droge, izvještava Hugo Lowell za Reuters, prenosi The Guardian.

Napadi – u noći između utorka i srijede – usmrtili su pet osoba, prema riječima američkog ministra odbrane Petea Hegsetha. To je uslijedilo nakon najmanje sedam drugih napada u Karibima, u kojima je ubijeno najmanje 32 ljudi, što je dodatno zaoštrilo odnose sa Kolumbijom i Venezuelom.

Hegseth je objavio kratak video napada, na kojem se vidi mali brod napunjen smeđim paketima kako plovi morem. Nekoliko sekundi nakon početka videa, brod eksplodira i pluta bez pokreta u plamenu.

Paralela između krijumčara droge i napada 11. septembra

Na društvenim mrežama, Hegseth je napravio neuobičajenu paralelu između navodnih krijumčara droge i terorističke grupe koja je izvela napade na SAD 11. septembra 2001.

„Baš kao što je Al-Qaida vodila rat protiv naše domovine, ovi karteli vode rat na našim granicama i nad našim narodom,“ rekao je Hegseth, dodajući da „neće biti utočišta ni oprosta – samo pravda“. Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, koji je u sukobu s Donaldom Trumpom zbog napada na brodove i tarifa, izjavio je: „Napad na još jedan brod na Pacifiku... ubio je ljude. To je ubistvo. Bilo u Karibima ili na Pacifiku, strategija američke vlade krši norme međunarodnog prava.“

Venecuela je glavno područje za tranzit droge, ali istočni Tihi okean je primarna ruta za krijumčarenje kokaina.

Napadi na brodove na Pacifiku proširili su obim kampanje, iako razlozi za to nisu odmah jasni. Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentar, a Hegseth nije dao dodatne detalje osim videa na X platformi.

Trump je 3. septembra najavio prvi napad na brod, objavivši kratak video tog napada.

Od tada je administracija detaljno objavila nove napade, ali nije otkrila mnogo detalja o ciljevima osim broja ubijenih i tvrdnje da su brodovi prevozili narkotike. Napadi su izazvali široku osudu civilnih grupa za ljudska prava i zemalja Južne Amerike.

Guardian je otkrio da Centralna obavještajna agencija (CIA) pruža većinu obavještajnih podataka korištenih za izvođenje vazdušnih napada. Stručnjaci kažu da to znači da će mnogo dokaza koji su korišteni za izbor ciljeva najvjerovatnije ostati tajna.

Predsjednik SAD-a je prošle srijede potvrdio da je odobrio tajne CIA aktivnosti u Venecueli, ali nije otkrio o čemu se tačno radi. SAD je rasporedio izvanredno vojno prisustvo duž obale te zemlje.

Zvaničnici Bijele kuće pokušavaju opravdati sve veći broj napada pravnim argumentima da su brodovi povezani sa „designiranim terorističkim organizacijama“ s kojima su SAD u „ne-internacionalnom oružanom sukobu“.

Do ovog mjeseca, administracija je nazvala kartel Tren de Aragua i druge kartel grupe kao strane terorističke organizacije (FTO). Pravni stručnjaci smatraju da sama kategorizacija kartela kao FTO ne daje dodatna ovlaštenja za upotrebu smrtonosne sile.

Tren de Aragua kao FTO

Zvaničnici Bijele kuće tvrde da Trump koristi svoja ovlaštenja iz člana dva Ustava koja mu dozvoljavaju korištenje vojne sile u samoodbrani u ograničenim sukobima.

Argument samoodbrane temelji se na Trumpovom imenovanju Tren de Aragua kao FTO, što je podržao njegov zamjenik šefa kabineta Stephen Miller, kako bi opravdao deportacije desetina Venecuelanaca ranije ove godine.

Administracija tvrdi da je Tren de Aragua infiltrirao režim predsjednika Venecuele Nicolasa Madura, pa prisustvo članova kartela u SAD predstavlja „predatorsku invaziju“ strane države, što opravdava deportaciju bilo kojeg Venecuelanca.

Ipak, administracija još nije iznijela konkretne dokaze da je Tren de Aragua postao alat vlade Venecuele, a pravni stručnjaci kažu da Bijela kuća može opravdati napade samo ako to može dokazati.

Napade na navodne venecuelanske brodove s drogom uglavnom nadziru Miller i njegov glavni saradnik Tony Salisbury u Savjetu za domovinsku sigurnost Bijele kuće.

Miller je ranije ove godine osnažio Savjet za domovinsku sigurnost da postane nezavisna jedinica u drugom mandatu Trumpa, što je značajan zaokret u odnosu na prethodne administracije gdje je Savjet bio dio Nacionalnog sigurnosnog savjeta.

To je bio slučaj i sa drugim venecuelanskim brodom pogođenim raketama Hellfire 15. septembra. Iako je Bijela kuća bila obaviještena o cilju nekoliko dana ranije, mnogi visoki zvaničnici su saznali za napad tek satima prije izvršenja.

federalna.ba/The Guardian/Reuters (Hugo Lowell)

SAD napad na brodove Pacifik Kolumbija Venecuela