Ambrosio za FTV: Insistiramo da pritisak migrantske krize snose svi

O migrantskoj krizi u Evropi i BiH, budućnosti migranata u našoj zemlji i djelovanju Međunarodne organizacije za migracije razgovarali smo sa šefom kabineta generalnog sekretara IOM-a iz Ženeve, Eugeniom Ambrosiom.

Kaže da, osim grčkih otoka gdje je još od 2015. godine situacija sa migrantima komplikovana, nove žarišne tačke su Španija i Kanarski otoci gdje dolazi veliki broj migranata iz Afrike koji slijede tu atlantsku rutu.

"Ovdje imamo balkansku rutu, ona naravno ostaje jedno od područja gdje smo vrlo aktivni, iako broj ljudi koji treba pomoć duž balkanske rute nije izuzetno visok. Prema našem viđenju, situacija nije takva da se njome ne može upravljati. Naravno, to ostaje područje, po definiciji, koje po protoku migranata treba pažnju međunarodne zajednice."

Ističe da je važno da se svi uključe u rješavanje ovog problema jer sami brojevi migranata nisu preveliki.

"Što se više odgovornost podijeli onda će pritisak na svaki dio biti manji. Da li će se to desiti i koliko brzo, nemoguće je reći, ali to je svakako jedna poenta na kojoj nastavljamo insistirati od vlasti i nastojat ćemo i dalje gurati tu ideju."

"Nemam tačne brojeve koliko je BiH novca dobila za migrantsku krizu. Naravno, EU je naš najveći donator i najveća podrška. Većina pomoći je otišla prema humanitarnom odgovoru, na tranzitne centre."

Na pitanje zašto je IOM odlučio da napusti kamp Lipa odgovara: "Moram reći da to nije bilo napuštanje. U to vrijeme smo razgovarali sa vlastima o potrebi za poboljšanjem uslova u kampu, posebno zbog zimske situacije. Kao međunarodna organizacija mi imamo standarde koji se tiču menadžmenta kampova koje moramo slijediti. To je naša odgovornost prema međunarodnoj zajednici u cjelini. I mi nemamo alternativu nego slijediti te standarde. Kada je postalo jasno da ti standardi nisu prisutni u kampu, mi nismo imali alternativu nego da zaustavimo svoje prisustvo. Od tada pokušavamo, zajedno sa vlastima, naći rješenje za populaciju u kampu. Nikad nismo stali sa pružanjem podrške vlastima da se pronađu alternativna rješenja za migrante koji su tada morali napustiti kamp."

Ambrosio smatra da se radovi u kampu izvode vrlo efikasno, iakoima kašnjenja.

"Biće sve uspostavljeno za prijem 1.500 migranata. To nije nešto što se može desiti jako brzo i lako. Postoje druge lokacije, u drugim dijelovima Evrope, gdje su ovakvi radovi trajali i duže i sa više komplikacija nego što vidimo ovdje. Osobno mislim da radovi dobro napreduju. Nemam neki datum za završetak radova, ali mislim da nismo daleko od njihovog završetka."

Kaže da je zabrinutost građana Bihaća i lokalnih vlasti opravdana.

"Nije idealna situacija imati bilo koga na ulici ko nema mjesto za boravak i utočište. Ovo je razlog zašto insistiramo da se potraže rješenja koja će biti sveobuhvatna i koja će biti pravedna. Da bismo smjestili migrante u kampove moramo tražiti mogućnost vraćanja onih koji se dobrovoljno odluče da ne žele ostati ili nastaviti svoje putovanje, da se mogu vratiti u svoje zemlje. To je bitna komponenta i to se radi svugdje u svijetu. Potrebno je vidjeti kako možemo sastaviti, zajedno sa vlastima, i implementirati mjere za jedan sveobuhvatni menadžment ovih migrantskih tokova. Tu naravno lokalne zajednice i općine moraju učestvovati. Moramo gledati i da li je moguća integracija za neke migrante u društvo. To je jedna od mjera. Znači moramo sagledati raznorazna rješenja. Jedna stvar je humanitarni odgovor, moramo obezbijediti osnovne potrebe i osnovnu zaštitu za populaciju koja je ovdje. Kada se svi aspekti riješe onda moramo početi razgovarati sa lokalnim vlastima i EU kako se možemo pozabaviti ovim. Ne na način da se bavimo krizom, nego da upravljamo situacijom."

"Ako pogledamo 2015. i 2016. godinu, situacija se već smirila. Puno je mjera poduzeto duž balkanske rute. Mislim da je prvi korak da započnemo tražiti trajnija rješenja za migrante, a to se naravno mora učiniti u suradnji, ne samo sa lokalnim i nacionalnim akterima, nego i sa  međunarodnim učesnicima. Mislim da je važno da EU sagleda problem vanjskih granica. Upravljanje tim granicama mora biti u skladu sa međunarodnim zakonima, sa humanitarnim pravilima", zaključio je Ambrosio.

federalna.ba