Alarmantno: Porast broja samoubistava u BiH - neophodno ojačati sistem zaštite mentalnog zdravlja

Samoubistvo mladića nakon ismijavanja na internetu uzburkalo je javnost u BiH. Stručnjaci smatraju da je neophodno jačati sistem zaštite mentalnog zdravlja kroz  kadrovsko jačanje Centara za mentalno zdravlje, uključiti psihologe u škole, ali medijsku i informacijsku pismenost. Manjak navedenog, te negativne posljedice korištenja interneta i društvenih mreža uz nedostatak empatije mogu biti okidač za suicide kojima svjedočimo u posljednje vrijeme.

Nedostatak empatije je problem koji treba posebno posmatrati prije svega u porodici , a potom i u školi. Dostupnost medija i društvenih mreža, te plasiranje sadržaja različite vrste koji mogu biti pogubni pojašnjava sociolog Sead Pašić:

 „Vi možete sve postaviti na društvene mreže. Najnoviji je primjer kupovine twittera od strane Elona Muska, gdje on sebe naziva pretorijancem slobodne riječi. Možete doslovno reći sve. Kad tad će se desiti nešto ovakvo, ljudi će biti sve više ugroženi jer, niko ne moderira sadržaje. Ljudi objavljuju različite postove. Što je post  bizarniji ljudi računaju da će se više šerovati. Andy Warhol je to sa sociološkog stanovišta rekao- svako će biti slavan 15 minuta. Danas ljudi  mogu biti slavni danima jer, postavljaju bizarne stvari kao što je ovaj video, gdje se ljudi ismijavaju mladiću koji je samo malo na nižoj društvenoj ljestvici nego oni.“

Mentalni problemi su uzrokovani posljedicama izazvanih ratom, transgeneracijskom traumom, ali i problemima izazvanim pojavom pandemije kovida. Angažman društva je ključni jer, je mentalno zdravlje globalni problem na koji ukazuju zdravstveni stručnjaci, izjavio je nedavno dr. Goran Čerkez pomoćnik, federalnog ministra zdravlja:

„Kad budemo gledali fizičko i  mentalno zdravlje onda ćemo moći govoriti o razvoju i o zdravlju. Svaki čovjek koji ima somatske probleme on ima i psihološke probleme. Dijabetičari su najčešće u depresiji. Slično je i sa mentalnim bolesnicima, ko ima  probleme sa psihom obično ima i neke od hroničnih bolesti koje se razviju.„

Psihoterapeutkinja Nermina Vehabović Rudež na instagram profilu napisala je između ostalog da odrasli prvo treba da nauče šta je nasilno izražavanje na društvenim mrežama.

„Kao odrasle osobe zapitajte se kako se osjećate kada vam neko napiše kritizerski komentar, je li vam svejedno, jeste li povrijeđeni a kako se onda osjeća mlada osoba kada čita loše komentare o sebi. To što rade odrasli je djeci model za učenje. Djeci i mladima treba pokazivati da kritika ubija, a pohvala daje podršku.“

Mladi nažalost, dosta vremena provode na društvenim  mrežama. Istraživanje u zeničkoj gimnaziji pokazalo je da je u toku pandemije 71 posto učenika više vremena provodilo na internetu, a  35 procenata izjasnilo se da provodi više od pet sati na internetu. Učenici Prve gimnazije Lejla Simić i Harun Ćatić govore o stavovima mladih o nekim od posljedica korištenja mreža iako nisu imali li lična loša iskustva. Lejla Simić :

„Društvene mreže trebamo koristiti na pametan način, da ako imamo neki komentar da bude pozitivan, jer to  ostaje i ostavlja traga na one koji ga pročitaju.“

Harun Ćatić:

„Mreže koristim za komunikaciju sa ljudima koji nisu blizu. Uz to korištenje društvenih mreža zahtijeva i određenu vrstu samopouzdanja kako ne bismo to uzeli previše lično.“

Promocija nasilja je nedopustiva a neophodno  je podizati empatiju u društvu kaže sociolog Seda Pašić:

„To je sada posao roditelja, jer, drugačije neće moći. Kao i uvijek je tako. Problem samoubistva je problem društva, nije problem osobe koja se ubila. Mizeriju života čine drugi sa kojima radim interakciju svaki dan.“

Stručnjaci smatraju da je neophodno ojačati sistem zaštite mentalnog zdravlja kroz  kadrovsko jačanje Centara za mentalno zdravlje, uvesti rad psihologa u školama ali i medijsku i informacijsku pismenost.